ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2008.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Knjižara `LITTERA, Banja Luka, 2008.
180 strana, tvrd povez, udžbenički format.

Veoma lepo očuvana.

Izvod iz recenzije knjige ‘Izlet u Banjaluku’ Slavka Podgoreleca

Slavko Podgorelec odličan je kroničar Banje Luke. Takav da bi ga valjalo staviti pod zakonsku zaštitu, kao kakav spomenik kulture, kao antičku iskopinu ili kao neki važan manuskript iz srednjega vijeka. Slavka bi u Banjoj Luci trebali zaštititi onako kako nisu zaštitili džamiju Ferhadiju. On je jedan od posljednjih svjedoka da taj grad jednom nije bio provincija, da je bio jedan od najglavnijih među svim našim glavnim gradovima i da nije slučajno što se jedna od njegovih ulica tada nazvala Gospodskom. O svemu tome svjedoči Slavko, i daj Bože da netko još haje za to njegovo svjedočenje. Provincija, naime, nije zemljopisna odrednica, provincija je stanje duha i stvar vlastitoga izbora. Netko je u zla vremena odabrao da Banja Luka bude neka tužna provincija s ruba svijeta. Slavko Podgorelec ne radi ništa drugo, nego nastoji svjedočiti kako njegov grad, njegova Banja Luka, nije takav izbor zauvijek prihvatila.
Neka je sva sreća pisaniji Slavka Podgorelca, i neka mu se dobri ljudi nađu pri ruci. A dobri su oni koji, nakon što pročitaju njegovu knjigu, shvate koliko je važno spašavati svoj grad.

Miljenko Jergović

Slavko Podgorelec, književnik, novinar i radio-voditelj, autor je i više knjiga koje afirmišu suživot ljudi u BiH te nosilac značajnih novinarskih nagrada, između ostalog, i `Zlatnog grba Banjaluke` s poveljom za ostvarenja u novinarstvu i publicistici. Rođen je u Zagrebu 1951. godine, a školovao se u Banjaluci, gdje je ostvario zapaženu profesionalnu karijeru. Istraživač istorije Ovaj publicista za sebe je govorio da je zaljubljenik u prošlost, te je više od 35 godina tragao o istoriji Banjaluke. Počeo je kao novinar u Radio Banjaluci, zatim je više decenija bio dopisnik zagrebačkog `Večernjeg lista` i sarađivao u brojnim jugoslovenskim časopisima i radio i TV stanicama. Uređivao je listove `Novi prelom` i `Reporter`, a posljednjih deset godina bio je zaposlen u Radio-televiziji Republike Srpske, kao autor dokumentarnog radio-serijala `Medaljoni u vremenu` i urednik. U `Medaljonima u vremenu` je istraživao istoriju Banjaluke od 1978. godine. Serijal je počeo da emituje 2004. godine, a povodom obilježavanja 500. emisije, u maju 2014. godine, rekao je: `Kada sam 2004. godine ušao u dokumentarni serijal našega radija zamišljao sam stotinak emisija, a onda sve se otelo kontroli i napravih 500 emisija`, izjavio je tada Podgorelec. `Medaljonima u vremenu` promovisao je i Skandinaviju, gdje je gostovao na poziv Saveza Banjalučana Švedske. Jubilej za sijalicu Istraživanjem prošlosti došao je do podatka da su prvu električnu sijalicu u Banjaluci upalili sveštenici u Trapistima 1899. godine, a u Zagrebu osam godina poslije - 1907. godine, te je inicirao javno obilježavanje 110. godišnjice paljenja električne sijalice. Putem `Sarajevskog cvjetnika` saznao je da je Banjaluka imala i javnu rasvjetu, petrolejske fenjere, prije Sarajeva. `Čeprkajući po prošlosti otkrio sam da je Banjaluka 1617. otvorila prvu kafanu, a Pariz 54 godine kasnije - 1671, dok je Beč za Banjalukom kasnio 66 godina; saznao sam i da smo prvi na Balkanu sagradili hidrocentralu... Istraživao sam, na primjer, istorijat javnih kuća (kupleraja) banjalučkih i došao do fascinantnih saznanja. `Crvena lampa` je prije Drugog svjetskog rata bila kupleraj, za vrijeme rata - policijska stanica, poslije rata - kožno-venerična bolnica, nešto kasnije - aeroklub`, rekao je svojevremeno Podgorelec.