| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Srpski
Autor: Strani
odlično
Херодотова историја 1 - 2 / превео са старогрчког Милан Арсенић
Издавање и производња Нови Сад : Матица српска, tvrdi povez, omot,
Физички опис 486 стр. ; 21 cm / 446 стр. ; 21 cm.
Arsenić, Milan, prevodilac (преводилац)
Збирка Античка књижевност
С а д р ж а ј: I Клија (7-110); II Еутерпа (111-196); III Талија (197-273); IV Мелпомена (274-353). Коментари (355-483).
С а д р ж а ј: V Терпсихора (7-61); VI Ерато (62-120); VII Полимнија (121-223); VIII Уранија (224-284); IX Калиопа (285-341). Коментари (345-403); Регистар имена (405-433). О Херодоту и његовој историји / Милан Арсенић (435-444).
Коментари: стр. 355-483
Предметне одреднице Herodot, 484-425 pre n. e.
Grčka -- Istorija -- Stari vek
„Istorija” (grč. Historiai — „Istraživanja” ili „Pripovijedanja”) starogrčkog pisca Herodota iz Halikarnasa (živio u 5. vijeku p.n.e.) predstavlja jedno od najvažnijih djela antičke književnosti i nauke. Zbog ovog obimnog i dalekosežnog spisa, Herodot je dobio nadimak „otac istorije” (koji mu je dao Rimljanin Ciceron).
Djelo je nastalo u 5. vijeku p.n.e. i podijeljeno je u 9 knjiga, od kojih svaka nosi naziv jedne od devet grčkih muza (podjelu su izvršili kasniji aleksandrijski filolozi).
Glavna tema i struktura
Osnovna os i glavna tema čitavog djela jeste sukob između Istočnjaka (Azije) i Grka (Evrope), koji kulminira u Grčko-persijskim ratovima (499–479. p.n.e.). Međutim, Herodot ne počinje odmah samim ratom, već gradi široki istorijski, geografski i etnografski uvod.
Knjige I–IV (Etnografsko-geografski uvod):
Herodot detaljno opisuje uspon i širenje Persijskog carstva pod vladarima Kirom Velikim, Kambizom i Darijem I. Prilikom opisa persijskih osvajanja, On pravi velike ekskurse (skretanja sa teme) kako bi opisao narode i zemlje koje Persijanci pokoravaju ili sa kojima dolaze u dodir. Ovdje se nalaze čuveni, detaljni opisi Lidije, Vavilona, Egipta (čitava II knjiga), Skitije, Libije i Trakije.
Knjiga V (Jonski ustanak):
Prikazuje pobunu jonskih Grka protiv persijske vlasti, što je poslužilo kao neposredan povod za napad Persije na kontinentalnu Grčku.
Knjige VI–IX (Grčko-persijski ratovi):
Fokusiraju se na sam sukob. Obuhvataju ključne istorijske događaje i bitke:
Maratonska bitka (490. p.n.e.) — VI knjiga
Kserksov pohod na Grčku, Bitka kod Termopila i Bitka kod Artemisijuma (480. p.n.e.) — VII knjiga
Pomorska bitka kod Salamine (480. p.n.e.) — VIII knjiga
Bitka kod Plateje i Bitka kod Mikale (479. p.n.e.), čime se sukob završava potpunim potiskivanjem Persijanaca — IX knjiga
Metodologija i stil pisanja
Autopsija i usmena predanja: Herodot se oslanjao na sopstvena putovanja i posmatranja (autopsia), razgovore sa lokalnim stanovništvom, sveštenicima i vodičima u zemljama koje je posjetio, kao i na usmenu tradiciju.
Geografija i antropologija: Djelo nije samo vojni i politički ljetopis, već bogata riznica informacija o običajima, religiji, mitovima, geografiji, flori i fauni tada poznatog svijeta.
Živopisno pripovijedanje: Njegov stil je jonski, blizak epskom pripovijedanju (Homeru). Često ubačuje anegdote, dijaloge, proročanstva i priče o neobičnim prirodnim pojavama i narodnim vjerovanjima.
Shvatanje istorije: Iako teži uzročno-posledičnom objašnjenju događaja, Herodot još uvijek zadržava tradicionalno shvatanje da u istoriju intervenišu bogovi koji kažnjavaju ljudsku krotkost i preveliku oholost (hybris).
Značaj djela
Herodotova Istorija predstavlja prelazni most između mita i nauke. To je prvi sistematski pokušaj u zapadnoj civilizaciji da se istorijski događaji sačuvaju od zaborava, zabilježe na osnovu istraživanja (historía) i objasne u širokom kulturnom i civilizacijskom kontekstu.