| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 3 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 921
Godina izdanja: 921
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Na desetak stranica ima podvucenih recenica zutim vodenim markerom, ostalo sve uredno!
Knjiga „Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici“ je kapitalno naučno delo nemačkog slaviste, balkanologa i slaviste Aloiza Šmausa (Alois Schmaus / Alojz Šmaus).Ovo delo predstavlja vrhunac višedecenijskog istraživanja usmene tradicije, epike i narodnog pesništva na Balkanu, a savremeno kapitalno izdanje objavio je Zavod za udžbenike – Beograd
Ko je bio Alojz Šmaus (1901–1970)?
Aloiz Šmaus je bio nemački filolog i profesor, ali je njegova naučna sudbina neraskidivo vezana za Beograd i međuratnu Jugoslaviju.Život u Beogradu: Došao je u Beograd dvadesetih godina 20. veka, gde je doktorirao, radio kao lektor za nemački jezik na Beogradskom univerzitetu i postao jedan od osnivača i urednika prestižnog časopisa Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor.Savršeno poznavanje jezika: Toliko je duboko ušao u kulturu da je pisao naučne radove direktno na srpskohrvatskom jeziku. Pored epike, napisao je čuvene i danas popularne priručnike poput „Nemački u 100 lekcija“ i važne studije o Njegošu.Struktura i ključne teme studijeŠmaus se smatra jednim od pionira moderne balkanologije i komparativne filmologije i folkloristike. U svojim studijama o epici bavi se sledećim ključnim problemima:Istraživanje bugarštica: Detaljno analizira bugarštice (stariji sloj dugog stiha u našoj epici), baveći se njihovim stilom, formulama, dvostrukim epitetima i metričko-sintaksičkim modelima.Krajinska epica: Proučava specifičnosti epske tradicije Bosanske Krajine i epskog kazivanja muslimanskih i hrišćanskih pevača.Odnos dugog i kratkog stiha: Šmaus postavlja hronološke i stilske kriterijume kako bi razgraničio bugarštice od deseteračke epike, koristeći upotrebu epiteta kao hronološki putokaz.Tipologija i kontinuitet: Posmatra južnoslovenski ep u širem balkanskom kontekstu, upoređujući motive u baladama (poput motiva „obeležavanja puta krvlju“) sa širim evropskim strukturama usmene književnosti.Junaštvo i hibris: Analizira psihološke i mitske aspekte epskih junaka.Značaj delaZajedno sa istraživanjima Milmana Perija i Alberta Lorda (koji su stvorili teoriju usmene formule na osnovu naših epskih pevača), Šmausov rad je postavio temelje za razumevanje kako su se epske pesme prenosile, pamtile i menjale kroz vekove. Njegov pristup je strogo naučni, strukturalan i lišen romantičarskog patosa.