| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1984
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor - osoba Zlatar, Pero, 1934-2020
Naslov Albanija u eri Envera Hoxhe. 1, Glasnik iz Tirane : dnevnici s putovanja / Pero Zlatar
Vrsta građe roman
Jezik hrvatski
Godina 1984
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1984 (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)
Fizički opis 244 str., : [16] str. s fotogr. ; 24 cm
(Karton s omotom)
Napomene Tiraž 10.000.
Predmetne odrednice Hodža, Enver, 1908-1985
Autor - osoba Zlatar, Pero, 1934-2020
Naslov Albanija u eri Envera Hoxhe. 2, Gospodar Zemlje orlova : politički životopis / Pero Zlatar
Vrsta građe roman
Jezik hrvatski
Godina 1984
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1984 (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)
Fizički opis 331 str., : [16] str. s fotogr. ; 24 cm
(Karton s omotom)
Napomene Tiraž 10.000.
Predmetne odrednice Hodža, Enver, 1908-1985
Zlatarovi dnevnici, puni utisaka, zapažanja i činjenica, jednostavnim reporterskim rečnikom slikaju, u prvom redu, svakodnevicu, obične ljude, njihovo ponašanje i razmišljanja, ali istovremeno vrlo uspešno kauzalno povezuju i objektivno prikazuju vladajuća idejno-politička gledišta, društveni razvoj i prilike u pojedinim oblastima života, izvesne značajnije unutrašnjopolitičke događaje, sudbinu i likove većine nestalih i sada vladajućih ličnosti. Prikazi verno slikaju stanje stvari, koriste se proverene činjenice i autentični navodi, što govori o serioznosti prilikom priređivanja teksta. (Iz recenzije Miodraga Krdžića, jugoslovenskog otpravnika poslova u Tirani od 1962. do 1967.)
Bilježeći zbivanja i svoje viđenje albanske stvarnosti u gotovo dvadesetogodišnjem razdoblju, Pero Zlatar daje jedinstvenu sliku svih aspekata života ljudi i funkcioniranja sistema. Dnevnici s putovanja nisu samo gole registracije nego osmišljena publicistika sa suptilnim literarnim konotacijama. (Iz recenzije Davora Sošića, glavnoga urednika „Vjesnika“)
Prva knjiga čita se sasvim lako, što i jeste značajna karakteristika spisateljskog stila Pere Zlatara. U „Glasniku iz Tirane“ ima čak i neke posmatračeve vedrine, koja je tu značajna da prođemo kroz okolnosti koje sobom nisu naročito vedre. Knjiga je tako napisana da je ovaj recenzent retko kada sličnu čitao. (Iz recenzije Vladimira Stojiljna, književnika)
Prihvatajući se izuzetno zanimljivog i ambicioznog posla, Pero Zlatar je, van svake sumnje, uspeo da popuni jednu prazninu i da javnosti ponudi zaokružen rad izvanredno čitkog i korisnog sadržaja. (Iz recenzije Miodraga Krdžića, jugoslovenskog otpravnika poslova u Tirani od 1962. do 1967.)
Može se sa zadovoljstvom konstatirati da u nas nema teksta koji bi tako dokumentirano i pristupačno objasnio gotovo sve kontroverze dugog političkog života i krvave diktature Envera Hoxhe. Obje knjige Pere Zlatara ispunit će veliku prazninu u našoj publicistici. (Iz recenzije Davora Sošića, glavnoga urednika „Vjesnika“)
Obje knjige čitaju se nadušak, što je, uz nesumnjiv čitalački interes da se upozna jedna zemlja nepoznanica, umešnost pera i kvalitet koji upućuje na zaključak o velikom daru, dugom istraživačkom radu i velikom iskustvu pisca. (Iz recenzije Vladimira Stojiljna, književnika)
Pero Zlatar (Skoplje, 26. oktobar 1934 – Beograd, 23. jul 2020) bio je hrvatski i jugoslovenski novinar, publicista, urednik, reporter i autor brojnih publicističkih knjiga. Pripadao je generaciji novinara koji su u drugoj polovini XX veka oblikovali jugoslovensku štampu, posebno kroz reportažu, intervju, političko putopisanje i popularnu publicistiku. Radio je u izdanjima kuće „Vjesnik“, a bio je povezan i sa listovima i magazinima kao što su „Sportske novosti“, „Globus“, „Nacional“ i „Jutarnji list“.
Novinarsku karijeru započeo je vrlo rano, a od sredine pedesetih godina bio je profesionalno vezan za „Vjesnik“. Od 1967. bio je glavni urednik „Plavog vjesnika“, a zatim, od 1971. do 1973, i glavni urednik televizijskog magazina „Studio“, koji je pod njegovim uređivanjem dostigao veoma visoku tiražnu popularnost. Kasnije je radio u „Vjesniku u srijedu“ i „Sportskim novostima“, a 1981. preselio se u Beograd, odakle je nastavio da piše kao dopisnik i saradnik više hrvatskih listova.
Zlatar je bio poznat kao izuzetno pokretljiv reporter, čovek velikog novinarskog iskustva i širokih kontakata. Pisao je o politici, sportu, estradi, popularnoj kulturi i međunarodnim temama, a posebno se istakao reportažama iz zemalja koje su tada bile zatvorene, politički osetljive ili teško dostupne. Kao reporter i izveštač putovao je po svim kontinentima i boravio u velikom broju zemalja. Posebno je važno njegovo putovanje u Albaniju šezdesetih godina, u vreme kada je ta zemlja, posle prekida odnosa sa Jugoslavijom 1948, bila gotovo potpuno zatvorena za jugoslovenske i zapadne novinare.
Najpoznatiji je po knjigama o Albaniji i Enveru Hodži. Napisao je „Glasnik iz Tirane“, političko-putopisnu knjigu zasnovanu na dnevničkim zapisima i reportažnim zapažanjima, zatim „Gospodar zemlje orlova“, politički životopis Envera Hodže, kao i knjigu „Enver Hoxha – politička biografija“. U vreme kada su objavljene, te knjige bile su među retkim jugoslovenskim izvorima koji su široj publici približavali tadašnju Albaniju, njen politički sistem, svakodnevicu i zatvorenost pod režimom Envera Hodže.
Pored političke publicistike, Zlatar je pisao i knjige o poznatim ličnostima iz sporta i popularne kulture, među kojima su fudbaler Dražan Jerković, pevač i teniser Ivica Šerfezi i pevač Ivo Robić. Autor je i popularne trilogije „Meta poglavnik – živ ili mrtav“, političko-špijunske proze koja je imala veliki odjek kod čitalaca. Njegov stil odlikovali su reporterska brzina, komunikativnost, lakoća pripovedanja, smisao za detalj i sposobnost da političke i društvene teme predstavi pristupačno, zanimljivo i čitljivo.
Pero Zlatar ostao je upamćen kao jedan od najprepoznatljivijih jugoslovenskih novinara popularne publicistike, reporter koji je spajao informaciju, anegdotu, putopis, politički komentar i živ portret ljudi i epohe. Njegove knjige o Albaniji, naročito „Glasnik iz Tirane“ i „Gospodar zemlje orlova“, i danas su zanimljive kao dokument jednog vremena i kao svedočanstvo o susretu jugoslovenskog reportera sa jednom od najzatvorenijih evropskih država XX veka.
MG P72 (N)