| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 5 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1992
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Vladimir Ćorović
O sudbini Ćorovićeve knjige Odnosi između Srbije i Austro-Ugarske u XX veku - Radoš Ljušić
Biblioteka grada Beograda 1992 867 strana
odlična očuvanost
Ovo istorijsko delo analizira političke, diplomatske i vojne odnose između Kraljevine Srbije i Austro-Ugarske monarhije na početku KSKS veka, sa posebnim osvrtom na period koji je doveo do izbijanja sveta.
Ćorović prikazuje:
rastuću suprotnost interesa Srbije i Austro-Ugarske
aneksionu krizu 1908–1909. godine
carinski (tzv. „svinjski“) rat
ulogu Bosne i Hercegovine u zaoštravanju odnosa
diplomatske pritiske Beča u Beogradu
Sarajevski atentat kao povod za rat
Autor najavljuje da je sukob bio posledica dugotrajne politike širenja uticaja Austro-Ugarske na Balkanu i postojanja Srbije da ostvari nacionalno ujedinjenje.
Strukturni pregled
1. storijska pozadina
Položaj Srbije nakon Berlinskog kongresa (1878)
Interesi Austro-Ugarske na Balkanu
Politika balkanske ravnoteže
2. Ekonomski sukobi
Carinski rat (1906–1911)
Privredna zavisnost Srbije
Traženje novih tržišta i saveznika
3. Aneksiona kriza (1908–1909)
Aneksija Bosne i Hercegovine
Reakcija Srbije
Uloga velikih sila
4. Balkanski ratovi
Jačanje Srbije
Pogoršanje odnosa sa Bečom
Strah Austro-Ugarske od srpskog uticaja
5. Sarajevski atentat i Julska kriza 1914.
Atentat na Franca Ferdinanda
Ultimatum Srbije
Diplomatska prepiska
Objava rata
Osnovne teze dela
Sukob Srbije i Austro-Ugarske bio je dugoročan i sistemski.
Austro-Ugarska je težila ograničavanju srpskog uticaja na Balkanu.
Srbija je težila nacionalnom ujedinjenju i oslobođenju južnih Slovena.
Sarajevski atentat bio je povod, ali ne i pravi uzrok rata.
Značaj dela
Ova studija ima veliki značaj za razumevanje uzroka Prvog svetskog rata i političkih prilika na Balkanu početkom KSKS veka. Karakteriše je:
dokumentovanost
analitički pristup
jasan stil
nacionalno-istorijska perspektiva
Delo predstavlja važan izvor u srpskoj istoriografiji.