Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1997
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Odlično očuvano.
SKRIVANA STRANA ISTORIJE: crnogorska buna i odmetnički pokret 1918–1929 komplet je knjiga. Sadrži tom prvi (1918–1919) tom drugi (1919), tom treći (1920–1921) i tom četvrti (1921–1933).
Naslov Skrivana strana istorije : crnogorska buna i odmetnički pokret : 1918 - 1929 : dokumenti / [priredio] Šerbo Rastoder. T. 1
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1997
Izdavanje i proizvodnja Bar : Charlie & son company, 1997 (Podgorica : Slog)
Fizički opis 638 str. : ilustr. ; 23 cm
Drugi autori - osoba Rastoder, Šerbo (urednik)
Zbirka ǂBiblioteka ǂNidamentym Montenegro ; 1
Napomene Tiraž 1.000
Na presavijenom delu kor. lista autorova slika i beleška o njemu.
Predmetne odrednice Crnogorsko pitanje -- 1918-1929 -- Istorijska građa
Crna Gora -- Istorija -- 1918-1929 -- Istorijska građa
Crna Gora -- Ujedinjenje -- 1918 -- Istorijska građa
Crna Gora -- Političke prilike -- 1918-1929 -- Istorijska građa
Jugoslavija -- Istorija -- 1918-1929 -- Istorijska građa
Naslov Skrivana strana istorije : crnogorska buna i odmetnički pokret 1918-1929 : dokumenti. T. 2, Septembar 1919 - decembar 1919 / [priredio] Šerbo Rastoder
Vrsta građe test.za ispite
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1997
Izdavanje i proizvodnja Bar : Charlie and son, 1997 (Podgorica : Slog)
Fizički opis str. 647-1169 : ilustr. ; 23 cm
Drugi autori - osoba Rastoder, Šerbo (prerađivač)
Zbirka Biblioteka Nidamentym Montenegro
Napomene Tiraž 1000.
Predmetne odrednice Crna Gora -- Istorija -- 1919 -- Istorijska građa
Naslov Skrivana strana istorije : crnogorska buna i odmetnički pokret 1918-1929 : dokumenti. T. 3, Januar 1920 - mart 1921 / [priredio] Šerbo Rastoder
Vrsta građe test.za ispite
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1997
Izdavanje i proizvodnja Bar : Charlie and son, 1997 (Podgorica : Slog)
Fizički opis str. 1177-1750 : ilustr. ; 23 cm
Drugi autori - osoba Rastoder, Šerbo (prerađivač)
Zbirka Biblioteka Nidamentym Montenegro
Napomene Tiraž 1000
Predmetne odrednice Crna Gora -- Istorija -- 1920-1921 -- Istorijska građa
Naslov Skrivana strana istorije : crnogorska buna i odmetnički pokret 1918-1929 : dokumenti. T. 4, April 1921 - maj 1933 / [priredio] Šerbo Rastoder ; [registar Isidora Kovačević, Saša Kovačević, Elvira Farago]
Vrsta građe test.za ispite
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1997
Izdavanje i proizvodnja Bar : Charli and son, 1997 (Podgorica : Slog)
Fizički opis str. 1759-2410 : ilustr. ; 23 cm
Drugi autori - osoba Rastoder, Šerbo, 1956- (priređivač, sakupljač)
Šerbo, Rastoder, 1956- (priređivač, sakupljač)
Kovačević, Isidora (autor dodatnog teksta)
Kovačević, Isidora (autor dodatnog teksta)
Kovačević, Saša, 1971- (autor dodatnog teksta)
Kovačević, Saša, 1971- (autor dodatnog teksta)
Farago, Elvira (autor dodatnog teksta)
Farago, Elvira (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂNidamentym Montenegro
(Broš.)
Napomene Tiraž 1000
Registri.
Predmetne odrednice Crna Gora -- Istorija -- 1921-1929 -- Istorijska građa
Šerbo Rastoder (Radmanci, 13. avgust 1956) jeste crnogorski istoričar, glavni urednik „Almanaha” - časopisa za bošnjačku istoriju i kulturu u Crnoj Gori i profesor univerziteta.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Baru. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu – odsjek za istoriju kod mentora prof. dr Branka Petranovića. Osnovni predmet naučnog interesovanja je istorija Crne Gore i Jugoslavije 19. i 20. vijeka i teorijsko-metodološki problemi istorijske nauke.
Rastoder je autor i koautor više naučnih monografija, preko 100 naučnih priloga, članaka i rasprava i preko 100 prikaza, priloga, bilješki i osvrta, kao i više od 150 enciklopedijskih jedinica za „Enciklopediju Crne Gore“ i „Crnogorsku enciklopediju“.
Za razliku od dijela istoričara iz današnje Crne Gore Rastoder ne negira srpsko porijeklo Crnogoraca i dinastije Petrović Njegoš ali datu činjenicu samosvojno tumači kao fazu u razvoju crnogorske nacije.
On predaje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (odsjek za istoriju i geografiju), Pravnom fakultetu u Podgorici (pravno-političke studije i postdiplomske studije – Centar za evropske i jugoistočnoevropske studije) i Filozofskom fakultetu u Tuzli (postdiplomske studije-odsjek za istoriju).
Redovni je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004, član je Odbora za istorijske nauke Crnogorske akademije nauka i umjetnosti,[6] član Upravnog odbora Matice crnogorske, član Upravnog odbora Instituta za otvoreno društvo Crna Gora 1999–2002, član Upravnog odbora Istorijskog instituta Crne Gore od 2001. godine, član Upravnog odbora Centra za ljudska prava pri Univerzitetu Crne Gore, član Redakcije Enciklopedije Crne Gore (urednik tematske oblasti), zamjenik glavnog urednika Crnogorske enciklopedije, član Predsjedništva Društva istoričara Crne Gore, potpredsjednik je Nacionalnog komiteta za dijasporu, itd.
Učestvovao je na izradi više projekata međunarodnog karaktera, okruglih stolova i tribina iz oblasti istorije, ljudskih prava, interetničkih odnosa, medija i kulture. Član je ekspertskog tima Ujedinjenih nacija u timu od 100 naučnika iz čitavog svijeta na projektu Dissolution of Yugoslavia, sekcija Indepedendence & the Fate of Minorities. Urednik i recenzent više od trideset monografskih izdanja iz oblasti društvenih nauka.
Predsjednik Foruma Bošnjaka-Muslimana Crne Gore 2002–2004. Pokretač i glavni i odgovorni urednik „Almanaha“, časopisa za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Bošnjaka-Muslimana Crne Gore od 1999. godine. Bio je potpredsjednik partije Ujedinjena reformska akcija.
2021. godine napustio je URU.
Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 14. maja 2012, a za redovnog 18. decembra 2018.
Za svoj naučni rad dobio je značajne nagrade: Trinaestojulsku nagradu, Nagradu oslobođenja Bara, Nagradu oslobođenja Rožaja, Nagradu oslobođenja Petnjice, kao i više zlatnih plaketa, diploma i drugih priznanja. Jedan je od 33 dobitnika priznanja „Eskišehir 2013” od strane asocijacije koja pokriva prostor od 320 miliona ljudi za doprinos u nauci i kulturi, koje se dodeljuje intelektualcima iz čitavog sveta.
Odabrani radovi
„Dr Nikola Dobrečić, arhibiskup barski i primas srpski 1872–1955“, Budva, 1991.
„Životna pitanja Crne Gore 1918- 1929“, Bar, 1995.
„Političke borbe u Crnoj Gori 1918-1929“, Beograd, 1996.
„Skrivana strana istorije: Crnogorska buna i odmetnički pokret 1918–1929“, I–IV, Bar, 1997.
„Crna Gora u egzilu 1918-1925“, I–II, Podgorica, 2004.
MG Ć (NS)