Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
U vrlo dobrom stanju, kao nova
Ivan Đurić. U KOŽI VUKA BRANKOVIĆA
Ogledi o istoriji, staze i putokazi. Beograd, 2017.
Izdavač: Evoluta
Broj strana: 184
Pismo: Latinica
Povez: Tvrdi
Format: 21x29.7 cm
SADRŽAJ
Esejiscta pred licem izazova (Predgovor: Gojko Božović)
OGLEDI O ISTORIJI
Čitaocu
Istorija — pribežište ili putokaz?
Istina i istorija
Istorija i društvo
Žorž Dibi — Trijumf pojedinca u savremenoj francuskoj istorijskoj misli
Živeti u Carigradu pod PaJeolozima: Palate i daščare
SLIKE I PUTOKAZI
Grad
Utopija na Peloponezu
Lepota sumraka
Istanbulski geto
Osvajačeva ruža
Zapadno vreme
VILISTAN
U koži Vuka Brankovića
Domoljupci i rodoljupci
Upotreba istorije. Balkanski „patriotizam’ i južnoslovenske `etnogeneze`
Kriza knjige i moguća rešenja
O gradu uopšte i o Beogradu ponaosob, Beograd stariji od Srba
O Vizantiji — usput
Ivan Đurić (1947—1997) (Pogovor: Radivoj Radić)
Đurićeve eseje iz osamdesetih godina možemo videti kao sporadično nastajalu, samim tim nužno fragmentarizovanu, ali i podsticajnu raspravu o istoriji kao naročitom znanju koje jednim svojim tokom stremi u prošlost, u njene svetle i sumračne epizode, da bi se otuda uvek iznova vraćala i, obremenjena stečenim iskustvom, suočavala svojim savremenim tokom sa prvim i poslednjim pitanjima aktuelnog društvenog iskustva. Uvek podrazumevajući ovo dvojstvo, uvek pretpostavljajući susret znanja o istoriji koja je završena i potrebe da se razumeju društveni tokovi koji su upravo u toku, metaistorijski eseji Ivana Đurića otkrivaju zainteresovanu perspektivu u kojoj se samosvesna poetika istorije prepliće sa samosvesnom voljom da se društvo istraži i spozna u datosti neponovljivog trenutka, pred istorijskom slikom koja se tek oformljuje i naslućuje. Istoričar utoliko ne može biti neutralan. On nastoji da kroz esejističku formu razumevanja ispita samu svoju profesiju, najpre onu najužu, vizantološku, a potom i istoriografiju kao naučnu disciplinu, da bi se potom okrenuo društvenim izazovima koji imaju istorijsku dimenziju i istorijsku dinamiku.
Gojko Božović