Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 437
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Omot malo iskrzan, sama knjiga u dobrom i urednom stanju!
Josif Flavije (lat. Flavius Iosephus; Jerusalim, rođ. 37. ili 38 -umro posle 100) je bio jevrejski vojskovođa, istoričar i pisac.[1]
Biografija
Rođen je u Jerusalimu kao izdanak uglednog roda. Do sticanja rimskog građanstva njegovo ime bilo je Josif sin Matijin (heb. Joseph ben Matityahu). Bio je sveštenik jerusalimskog hrama, a po političkom uverenju i pripadnosti bio je farisej. Nakon što je rimski prokurator Galileje zarobio neke jevrejske sveštenike, otputovao je kao vešt pregovarač u Rim da bi ih izbavio.
Tokom boravka u Rimu toliko su ga fascinirali rimska kultura i običaji da je postao romanofil. U Prvom jevrejskom ustanku protiv Rimljana, koji je 66. buknuo u Judeji, ubrzo po njegovom povratku iz Rima u rodni Jerusalim, bio je u prilično neopredeljen između rodoljublja i romanofilstva. Nastojao je da se ustanak protiv rimskih okupatora što pre stiša uz što manje žrtava. Kad mu je bila poverena odbrana Galileje izvršio je svoju građansku dužnost i na kraju se predao rimskom vojskovođi Vespazijanu. Prorekao mu je da će uskoro postati rimski car, što se zaista i obistinilo dve godine kasnije. U znak priznanja za to proročanstvo Vespazijan je vidovitog Josifa, koji je bio njegov rob, proglasio slobodnim građaninom, a Josif je u znak zahvalnosti uzeo rodno ime svog zaštitnika - Flavije - pa se otada naziva Josif Flavije. Nastanio se u Rimu gde na grčkom piše Rat Jevreja, Stara istorija Judejstva i Protiv Apiona.
U velikom pohodu rimske vojske na Jerusalim 70. pratio je mladog vojskovođu Tita, Vespazijanovog sina. Prilikom dugotrajne i nadmoćne rimske opsade Jerusalima nagovarao je gradske vođe da se grad preda Rimljanima da bi se izbegle nepotrebne ljudske žrtve.