Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Zarobljenički dnevnik 1941-1945 / Milomir Pavlović
Priređivač: Dušan M. Pavlović
Čačak 2004. Mek povez, ćirilica, ilustrovano, 277 strana.
Napomena: posveta priređivača
Knjiga je odlično očuvana.
R26
Prošle su decenije i decenije od završetka Drugog svetskog rata, najveće klanice u istoriji čovečanstva. Otpočeo je napadom nacističke Nemačke na Poljsku 1. septembra 1939, a okončan kapitulacijom Hitlerove soldatske 9. maja (u Jugoslaviji: 15. maja) 1945. godine, potom i atomskim udarima na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki od strane oružane sile Sjedinjenih Američkih Država.
Sa protokom vremena nisu do kraja rasvetljeni svi događaji i ljudske sudbine u tom surovom ratu. Posebno život i stradanja ratnika i civilnog stanovništva u lagerima i logorima Nemačke.
Neki od tih ratnika, i u najtežim uslovima, pisali su dnevnike, svedočili pogibije, umiranje, glad i – nadu da će se, ipak, vratiti porodicama u drugoj otadžbini.
Jedan od takvih ratnika, oficir u rezervi Milomir-Mile Pavlović, učitelj inače, beležio je u sveske đačkog formata sve ono što se zbivalo u sredini u koju je nasilno odveden. Posebno — svoja osećanja, tuge, nedoumice, ali i veru u konačan slom nacizma Hitlerove Nemačke, fašizma Italije Benita Musolinija i njihovog saveznika – militantnog Japana. Beležio je neposredno, ukazujući prevashodno na fakta (meteorološke prilike, ishrana i odevanje zarobljenika, teške higijenske prilike u lageru, karakterne osobine pojedinaca, odnosi stražarske službe prema zarobljenicima — pripadnicima više nacija...). I upravo, to i predstavlja najveću vrednost njegovih dnevničkih beležaka – autentično su svedočanstvo o vremenima, ljudima i prilikama, koje, inače, sadrži i jasne humanističke poruke i pouke. Narodski rečeno, ovi zapisi su „istorija pisana odozdo“, srcem naroda. Oni sadrže podatke kakvih nema u dokumentima, ako takvi dokumenti uopšte postoje.
Pavlovićev dnevnik svakako treba objaviti, uobličiti ga u knjigu, koju je brižljivo pripremio njegov sin Dušan Pavlović. Jer, uz sve drugo, sem dokumentarnosti, ovaj dnevnik ima i književnih vrednosti.
Iz recenzije
Radovan M. Marinković