Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2002.
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani
RUŠENJE ANTIFAŠISTIČKIH SPOMENIKA U HRVATSKOJ 1990-2000
II izdanje sa dodatkom
Izdavač: Savez antifašističkih boraca Hrvatske, Zagreb
Godina izdanja: 2002.
Kategorija: Društvene znanosti
Oznake: politika, istorija, spomenička baština
Broj strana: 413
Povez: mek
Format: 30cm
Stanje kao na slici. Očuvana dobro.
Posle pobede nad fašizmom i oslobođenja 1945. godine, preživeli antifašisti su smatrali svojom dužnošću da kroz razna spomen obeležja očuvaju sećanje na one koji su pali za slobodu. U periodu od 1945-1990. u gradovima i selima širom Hrvatske podignuto je oko 6.000 spomen-obeležja mladićima i devojkama, antifašističkim borcima i organizatorima ustanka poginulim u teškoj antifašističkoj borbi, kao i nevino stradalim u poljima ili na pragu svojih domova, u logorima, zatvorima i odbeglim fašistima. Graditelji spomenika, bista, ploča i spomen kosturnica stvorili su spomenik slobodi gradova i sela Hrvatske, slobodi i pravu mladih na život, slobodi čovjeka da u miru radi i stvara. Nema nijednog spomen obeležja na kome nije uklesana reč sloboda. I to ne samo rukom i dletom velikih majstora kulture, već i neveštim rukama seljaka, radnika i ribara. Ideali za koje je ginula tadašnja omladina takođe su uklesani u kamen sa njihovim imenima. U kamenu je uklesana poruka živima: „Ovde smo stajali ispunjavajući svoj dug prema slobodi, a vi i dalje branite slobodu čoveka, da branite pravo na život svakog čoveka.“ Podizanjem spomen obeležja i na druge načine , opštinska udruženja Saveza antifašističkih boraca Hrvatske negovala su sećanja i odavala pijetet prema ljudima palim u borbi protiv fašizma, obeležila značajne događaje iz perioda antifašističke borbe. Istovremeno, brinuli su o preživelim antifašističkim borcima kojima je bila potrebna briga i pažnja. Ova statutarna obaveza i uloga članstva i organizacije Saveza antifašističkih boraca uspešno je ispunjavana od kraja Drugog svetskog rata do 1990. godine, odnosno punih 45 godina. Tada je, međutim, počeo najžešći napad neofašista (posle Drugog svetskog rata) na antifašizam u Hrvatskoj. Počelo rušenje antifašističkih spomen-obeležja.