Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 308 / 322
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Ovaj zanimljivi roman Slavomira Nastasijevića pokušava da pruži odgovor na suštinsko pitanje: šta preduzeti i kako se ponašati u vreme kada je mala država stešnjena između dve preteće sile? Srpska država, bolje rečeno ostaci srpske države u doba Stefana Lazarevića našli su se između Turske i Ugarske.
Opisujući sumornu prošlost, Nastasijević ne zaboravlja vedriju stranu života. Ona se ispoljava u odnosima dva odmetnika i vešta ratnika, Teodosija Mukotrpnog i njegovog druga Spasenija, mladića bez jednog uha. Njihovi likovi i postupci osvajaju čitaoca. Pisac do detalja opisuje sukobe na Rovinama, kod Nikopolja i Angore.
Slavomir Nastasijević (Gornji Milanovac, 11. jul 1904 — Novi Sad, 4. oktobar 1983) bio je srpski književnik.
Rođen je u porodici koja je dala više umetnika (njegova braća su slikar Živorad, književnik Momčilo i kompozitor Svetomir). Njihov otac, Nikola Lazarević, doselio se s majkom iz Ohrida u Brusnicu kao šestogodišnjak. U znak zahvalnosti prema ujaku Nastasu Đorđeviću (graditelju gornjomilanovačke crkve Svete Trojice) kod koga je izučio graditeljski zanat, odriče se majčinog prezimena i od ujakovog imena pravi novo prezime – Nastasijević.[2] Završio je studije klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a studirao je i istoriju i arheologiju.[3]
Književni rad
Kao pisac, najpre se oglasio humorističkim prilozima u listovima Zvono, Ošišani jež, Jež i Pravda. Naklonost publike prvo je zadobio putem komediografskih ostvarenja: „Začarani kućevlasnik”, „Ženidba Pavla Alamunje”, „Nestrpljivi naslednici”, „Vračara Božana (1937)” i „Nesuđeni zetovi (1939)”.[3] Sa druge strane, najvažnija dela su mu istorijski romani kojima je počeo da se bavi nakon Drugog svetskog rata: „Ustanak u Zeti”, „Teško pobeđenima I i II”, „Stefan Dušan”, „Despot Stefan” i „Vitezi kneza Lazara”. Sve romane povezuje zajednička nit, a to su teme iz borbe za slobodnu državu i očuvanje samostalnosti.[2][3]
Objavljene knjige
„Gvapo” (1955)
„Hanibal ante portas” (1958)
„Despot Stefan” (1960)
„Aleksandar Makedonski” (1961)
„Vitezi kneza Lazara” (1962)
„Julije Cezar” (1964)
„Ustanak u Zeti” (1965)
„Legende o Milošu Obiliću” (1966)
„Stefan Dušan” (1975)
„Teško pobeđenima” (1976)
„Istina o Mališi Čvoriću” (1981)