pregleda

Koroški plebiscit ,Razprave in članki


Cena:
1.500 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Čurug,
Žabalj
Prodavac

gostezo (4834)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7175

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1970.Slovenska matica
Autor: Domaći
ISBN: o razvoju nacionalnog pitanja u Koruškoj pre Prvog svetskog rata- od raspada Austrougarske do jugoslovenske okupacije zone A , o diplomatskom rešenju slovenačke severne granica,
Jezik: slovenački jezik

Koroški plebiscit ,Razprave in članki *3186*09-2021
o razvoju nacionalnog pitanja u Koruškoj pre Prvog svetskog rata- od raspada Austrougarske do jugoslovenske okupacije zone A , o diplomatskom rešenju slovenačke severne granica,
uredili Janko Pleterski , Lojze Ude , Tone Zorn ,
Izdala Slovenska matica 1970.g
tvrd povez, slovenački jezik, 562 strane, ilustrovano, brojni prilozi ,,format 18 x 25 cm ,težina 1260.grama,
stanje: vrlo očuvana i uredna-nema ispisivanja
Koruški plebiscit (njem.: Kärntner Volksabstimmung, slov.: Koroški plebiscit) održan je 10. listopada 1920. godine radi određivanja granice između Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. godine: Kraljevina Jugoslavija) i Austrije nakon Prvoga svjetskoga rata.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije nakom poraza u Prvom svjetskom ratu, postavilo se pitanje razgraničenja između novonastalih Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Republike Austrije u Koruškoj, gdje je živjela jaka slovenska etnička skupina (Koruški Slovenci).
Plebiscit je održan u zoni A, 10. listopada 1920. godine. Većina (59.04 %) glasača izjasnila se za Austriju. Stoga je navedeno područje ostalo u sastavu Republike Austrije između dva svjetska rata, a i nakon Drugoga svjetskoga rata. U zoni B, sukladno odredbama Ugovora iz Saint-Germaina, plebiscit nije proveden i ona je priključena Austriji.
Zbornik radova uključuje diskusije naših najistaknutijih istoričara , publicista i pravnika. Pojedinačni prilozi govore o razvoju nacionalnog pitanja u Koruškoj pre Prvog svetskog rata, stanju Koruških Slovenaca tokom njega, stanju na kasnijoj plebiscitnoj teritoriji od raspada Austrougarske do jugoslovenske okupacije zone A , o diplomatskom rešenju slovenačke severne granica, jugoslovenskoj i austrijskoj politici u pripremi za plebiscit. Posebno se tretiraju socijalni i elementi odluke o plebiscitu od 10. oktobra 1920, pravni aspekti sudbonosnog glasanja i njegove posledice. O odrazu plebiscita u jugoslovenskoj i austro-nemačkoj književnosti govori se u posebnoj raspravi ...
Plebiscit, koji je 10. oktobra 1920. odredio državnu granicu između tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Jugoslavije) i Austrije, bio je razlog zašto je veliki deo Slovenaca ostao na severnoj strani Karavanki i tako došao pod Austrijom. Pre plebiscita, obe strane su vodile intenzivnu političku propagandu, čiji se materijal čuva i danas.
* * *
Zbornik, ki so ga uredili Janko Pleterski. Lojze Ude in Tone Zorn, obsega razprave naših najvidnejših zgodov.inarjev. publicistov in pravnikov. Posamezni prispevki govorijo o razvoju. narodnega vprašanja na Koroškem pred prvo svetovno vojno, o položaju koroških Slovencev med njo, o razmerah na poznejšem plebiscitnem ozemlju od razpada Avstroogrske do jugoslovanske zasedbe cone A. o diplomatskem reševanju slovenske severne meje, o jugoslovanski in avstrijski politiki v pripravah na plebiscit. Posebej so obdelani družbeni in polHični elementi plebiscitne odločitve 10. oktobra 1920, pravni vidiki usodnega glasovanja in njegove posledice. Odsev plebiscita v jugoslovanski in avstrijsko-nemški književnosti obravnava posebna razprava...
Plebiscit, s katerim je bila 10.10.1920 določena državna meja med takratno Kraljevino Srbov, Hrvatov in Slovencev (kasneje Jugoslavijo) in Avstrijo je bil razlog, da je velik del Slovencev ostal na severni strani Karavank in tako prišel pod Avstrijo.

NEŠALJEM ZA INOSTRANSTVO....isključivo slanje pošiljka preporuka-nikako običnom poštom -NEŠALJEM POUZEĆEM-samo ako postignemo dogovor,SLANJE ISKLJUČIVO POŠTOM- Nesaljem otkupom..šaljem isključivo poštom.PTT SRBIJE..
/moguće uplate i preko post-neta. NEŠALJEM ZA INOSTRANSVO
-OBAVEZNO IME AUKCIONARA NA UPLATI.-PRVOM PORUKOM-OBAVEZNO-JASNO POTVRDITI:
KUPOVINOM PREDMETA- OBAVEZNO POTVRDITI ADRESU I PODATKE PRIMAOCA-TELEFON--1. OPCIJU SLANJA- 2. -OPCIJU PLAĆANJA-PORUKOM NA KUPINDU- NESNOSIM ODGOVORNOST AKO SE NEPOTVRDI I POŠALJEM KAKO JE U PODATCIMA ČLANA SA KUPINDA.
Troškove slanja snosi kupac koji bira i način slanja-isključivo preporukom.
NEŠALJEM POUZEĆEM. ISKLJUČIVO preporučena pošta,POSTEXPRESS,PAKET,VREDNOSNO PISMO-ZAVISNO OD VREDNOSTI ROBE -lično o trošku kupca.Plaćanje pre slanja plus troškovi dostave a delom i pakovanja-snosi kupac.za veće iznose paketa za vrednosti-vrednosna pošiljka-(OBAVEZNO OSIGURANJE..VREDNOSTI PAKETA..objedinjene pošiljke smanjuju troškove-dogovor moguć
-VREDNIJE NOVČIĆE NOVČANICE ŠALJEM VREDNOSNIM PISMOM.


Predmet: 68372645
Koroški plebiscit ,Razprave in članki *3186*09-2021
o razvoju nacionalnog pitanja u Koruškoj pre Prvog svetskog rata- od raspada Austrougarske do jugoslovenske okupacije zone A , o diplomatskom rešenju slovenačke severne granica,
uredili Janko Pleterski , Lojze Ude , Tone Zorn ,
Izdala Slovenska matica 1970.g
tvrd povez, slovenački jezik, 562 strane, ilustrovano, brojni prilozi ,,format 18 x 25 cm ,težina 1260.grama,
stanje: vrlo očuvana i uredna-nema ispisivanja
Koruški plebiscit (njem.: Kärntner Volksabstimmung, slov.: Koroški plebiscit) održan je 10. listopada 1920. godine radi određivanja granice između Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. godine: Kraljevina Jugoslavija) i Austrije nakon Prvoga svjetskoga rata.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije nakom poraza u Prvom svjetskom ratu, postavilo se pitanje razgraničenja između novonastalih Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Republike Austrije u Koruškoj, gdje je živjela jaka slovenska etnička skupina (Koruški Slovenci).
Plebiscit je održan u zoni A, 10. listopada 1920. godine. Većina (59.04 %) glasača izjasnila se za Austriju. Stoga je navedeno područje ostalo u sastavu Republike Austrije između dva svjetska rata, a i nakon Drugoga svjetskoga rata. U zoni B, sukladno odredbama Ugovora iz Saint-Germaina, plebiscit nije proveden i ona je priključena Austriji.
Zbornik radova uključuje diskusije naših najistaknutijih istoričara , publicista i pravnika. Pojedinačni prilozi govore o razvoju nacionalnog pitanja u Koruškoj pre Prvog svetskog rata, stanju Koruških Slovenaca tokom njega, stanju na kasnijoj plebiscitnoj teritoriji od raspada Austrougarske do jugoslovenske okupacije zone A , o diplomatskom rešenju slovenačke severne granica, jugoslovenskoj i austrijskoj politici u pripremi za plebiscit. Posebno se tretiraju socijalni i elementi odluke o plebiscitu od 10. oktobra 1920, pravni aspekti sudbonosnog glasanja i njegove posledice. O odrazu plebiscita u jugoslovenskoj i austro-nemačkoj književnosti govori se u posebnoj raspravi ...
Plebiscit, koji je 10. oktobra 1920. odredio državnu granicu između tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Jugoslavije) i Austrije, bio je razlog zašto je veliki deo Slovenaca ostao na severnoj strani Karavanki i tako došao pod Austrijom. Pre plebiscita, obe strane su vodile intenzivnu političku propagandu, čiji se materijal čuva i danas.
* * *
Zbornik, ki so ga uredili Janko Pleterski. Lojze Ude in Tone Zorn, obsega razprave naših najvidnejših zgodov.inarjev. publicistov in pravnikov. Posamezni prispevki govorijo o razvoju. narodnega vprašanja na Koroškem pred prvo svetovno vojno, o položaju koroških Slovencev med njo, o razmerah na poznejšem plebiscitnem ozemlju od razpada Avstroogrske do jugoslovanske zasedbe cone A. o diplomatskem reševanju slovenske severne meje, o jugoslovanski in avstrijski politiki v pripravah na plebiscit. Posebej so obdelani družbeni in polHični elementi plebiscitne odločitve 10. oktobra 1920, pravni vidiki usodnega glasovanja in njegove posledice. Odsev plebiscita v jugoslovanski in avstrijsko-nemški književnosti obravnava posebna razprava...
Plebiscit, s katerim je bila 10.10.1920 določena državna meja med takratno Kraljevino Srbov, Hrvatov in Slovencev (kasneje Jugoslavijo) in Avstrijo je bil razlog, da je velik del Slovencev ostal na severni strani Karavank in tako prišel pod Avstrijo.
68372645 Koroški plebiscit ,Razprave in članki

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.