Cena: |
500 din
(Predmet nije aktivan)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad-Veternik, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1965
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Polovna knjiga, izuzetno očuvana.
Izdavač: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije - Beograd,
1965. god.
Broširan povez, 22 cm.
251 str. Ilustrovano
Industrijska revolucija je pojam vezan za nagli društveni razvoj koji se dogodio u kratkom vremenskom periodu. U drugoj polovini 18. veka ručna proizvodnja počela se zamenjivati parnim mašinama. Time je počeo razvoj koji je od kraja 18. do sredine 19. veka temeljno izmenio ranije političke, privredne i društvene sisteme u većem delu sveta. Počela je Prva industrijska revolucija.
Industrijska revolucija predstavlja prelaz na nove proizvodne procese u periodu od oko 1760. do razdoblja između 1820. i 1840. Ona se sastojala od prelaza sa ručnih proizvodnih metoda na mašinske, nove hemijske proizvodnje i proces za produkciju gvožđa, poboljšane efiktivnosti snaga vode, povećane upotrebe snage pare, i razvoja mašinskih oruđa. Ona je takođe obuhvatala prelaz sa drveta i drugih bio-goriva na ugalj. Industrija tekstila je bila dominantna tokom industrijske revolucije u pogledu zapošljavanja, vrednosti proizvoda i investiranog kapitala; tekstilna industrija je takođe bila prva da primeni moderne metode proizvodnje.
Industrijska revolucija obeležava značajnu istorijsku prektretnicu. Ona je uticala na skoro svaki aspekt dnevnog života na izvestan način. Specifično, prosečni prihod i veličina populacije su počele da manifestuju ranije neviđeni stepen konstantnog rasta. Neki ekonomisti smatraju da je glavni impakt industrijske revolucije da je standard života generalne populacije počeo da konzistentno raste po prvi put u istoriji, mada drugi tvrde nije došlo do znatnog poboljšanja do kasnog 19. i do 20. veka.
Industrijska revolucija je počela u Velikoj Britaniji, i proširila se na Zapadnu Evropu i Severnu Ameriku u toku nekoliko dekada. Precizni početak i kraj industrijske revolucije je još uvek predmet debate među istoričarima, kao i tempo ekonomskih i društvenih promena. GDP po stanovniku je bio uglavnom stabilan pre industrijske revolucije i pojave moderne kapitalističke ekonomije, dok je industrijska revolucija počela eru ekonomskog rasta u kapitalističkim ekonomijama. Ekonomski istoričari se slažu da je industrijska revolucija najvažniji događaj u istoriji čovečanstva od perioda domestikacije životinja, biljki i vatre.
Prva industrijska revolucija je prerasla u Drugu industrijsku revoluciju tokom prelaznih godina između 1840. i 1870, kad se nastavilo sa tehnološkim i ekonomskim progresom putem povećane primene parnog transporta (parne železnice i brodova), proizvodnjom mašinskog oruđa na velikim skalama i povećanom upotrebom mašinerije u fabrikama na parni pogon.