pregleda

Polihistorska istraživanja - Milo Lompar


Cena:
440 din (Predmet je prodat)
Stanje: Novo
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Plaćanje: Plaćanje pre slanja
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Prodavac Pravno lice

Delfi_knjizare (4249)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 6985

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike

Autor:: Milo Lompar
Žanrovi:: Domaći pisci, Publicistika
Izdavač:: Catena Mundi
Godina izdanja:: 2017.
Broj strana: 415
Pismo: Ćirilica
Povez: Tvrd
Format: 21 cm

Polihistorska istraživanja, novo delo Mila Lompara, autora kultne knjige Duh samoporicanja!

Jasno obrazložen i argumentan odgovor na izazove savremenih napada na temelje srpske kulture i državnosti, dat kroz niz tekstova o lažnim i autentičnim intelektualnim veličinama.

Šta je srpski odgovor Latinki Perović i Ivanu Čoloviću?

Šta se ne sme, a šta je dozvoljeno kritikovati?

Ko su najveći umovi srpske kulture 20. veka?

Ponekad nailazimo na greške koje bacaju tamnu senku na opštu kulturu Latinke Perović. Tako u jednoj rečenici o Milanu Bogdanoviću dolazi do koncentracije materijalnih grešaka: „U književnoj kritici nastavio je onu orijentaciju koju je krajem XIX veka započeo Ljubomir Nenadović, a posle Prvog svetskog rata na Beogradskom univerzitetu nastavili Pavle Popović i Jovan Skerlić.“ (322) Nije tačno da je Ljubomir Nenadović iskazivao bilo kakvu kritičku orijentaciju „krajem XIX veka“, jer je bio mrtav 1895. godine, jer se uopšte nije bavio književnom kritikom i jer je takvu orijentaciju iskazivao Ljubomir Nedić. Nije tačno da je takvu orijentaciju posle Prvog svetskog rata mogao nastaviti Jovan Skerlić, jer je umro 1914. godine, pa su on i Pavle Popović na Beogradskom univerzitetu mogli ostvarivati svoje kritičke i književnoistorijske orijentacije – uostalom različite od onih koje je oblikovao Ljubomir Nedić – samo pre Prvog svetskog rata.

Ove rečenice o Milanu Bogdanoviću napisane su – kao predgovor jednoj knjizi – 2009. godine, da bi u ovom obliku – kao pogrešna tvrđenja – bile prenete u Dominantnu i neželjenu elitu. Da li je moguće da niko – u periodu od 2009 do 2015. godine – nije primetio koliko su one netačne? Ili nije bilo nikog ko bi rizikovao izvestan broj neprijatnosti i uvreda koje bi se sručile na njegovu glavu ako ukaže na njih? Čita li, uopšte, neko ono što piše Latinka Perović, proverava li neko istinitost njenih citata, ili se sve što ona saopšti prima na isti način kao što se to činilo dok je bila sekretar CK SK Srbije: idolatrijski, bez ikakve provere, sa afirmacijom njene ideološke i političke orijentacije?

TROŠKOVI DOSTAVE:

Svi paketi se isporučuju kurirskom službom AKS.
Troškovi dostave su 180 dinara. Rok isporuke je 5 radnih dana.
Porudžbine koje se unapred plaćaju šaljemo odmah nakon evidentiranja uplate.
Porudžbine sa Kupinda ne isporučujemo van granica Republike Srbije.

Predmet: 38901559
Autor:: Milo Lompar
Žanrovi:: Domaći pisci, Publicistika
Izdavač:: Catena Mundi
Godina izdanja:: 2017.
Broj strana: 415
Pismo: Ćirilica
Povez: Tvrd
Format: 21 cm

Polihistorska istraživanja, novo delo Mila Lompara, autora kultne knjige Duh samoporicanja!

Jasno obrazložen i argumentan odgovor na izazove savremenih napada na temelje srpske kulture i državnosti, dat kroz niz tekstova o lažnim i autentičnim intelektualnim veličinama.

Šta je srpski odgovor Latinki Perović i Ivanu Čoloviću?

Šta se ne sme, a šta je dozvoljeno kritikovati?

Ko su najveći umovi srpske kulture 20. veka?

Ponekad nailazimo na greške koje bacaju tamnu senku na opštu kulturu Latinke Perović. Tako u jednoj rečenici o Milanu Bogdanoviću dolazi do koncentracije materijalnih grešaka: „U književnoj kritici nastavio je onu orijentaciju koju je krajem XIX veka započeo Ljubomir Nenadović, a posle Prvog svetskog rata na Beogradskom univerzitetu nastavili Pavle Popović i Jovan Skerlić.“ (322) Nije tačno da je Ljubomir Nenadović iskazivao bilo kakvu kritičku orijentaciju „krajem XIX veka“, jer je bio mrtav 1895. godine, jer se uopšte nije bavio književnom kritikom i jer je takvu orijentaciju iskazivao Ljubomir Nedić. Nije tačno da je takvu orijentaciju posle Prvog svetskog rata mogao nastaviti Jovan Skerlić, jer je umro 1914. godine, pa su on i Pavle Popović na Beogradskom univerzitetu mogli ostvarivati svoje kritičke i književnoistorijske orijentacije – uostalom različite od onih koje je oblikovao Ljubomir Nedić – samo pre Prvog svetskog rata.

Ove rečenice o Milanu Bogdanoviću napisane su – kao predgovor jednoj knjizi – 2009. godine, da bi u ovom obliku – kao pogrešna tvrđenja – bile prenete u Dominantnu i neželjenu elitu. Da li je moguće da niko – u periodu od 2009 do 2015. godine – nije primetio koliko su one netačne? Ili nije bilo nikog ko bi rizikovao izvestan broj neprijatnosti i uvreda koje bi se sručile na njegovu glavu ako ukaže na njih? Čita li, uopšte, neko ono što piše Latinka Perović, proverava li neko istinitost njenih citata, ili se sve što ona saopšti prima na isti način kao što se to činilo dok je bila sekretar CK SK Srbije: idolatrijski, bez ikakve provere, sa afirmacijom njene ideološke i političke orijentacije?
38901559 Polihistorska istraživanja - Milo Lompar

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.