Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1983
Jezik: Srpski
Autor: Strani
U prihvatljivom stanju (podvlačena grafitnom)
Prelazak s feudalne na građansku sliku sveta : studije o povesti filozofije manufakturnog perioda / Franc Borkenau
Jezik srpski
Godina 1983
Beograd : Komunist, 1983 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 521 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Kostrešević, Olga, 1937- (prevodilac)
Kostrešević, Olga, 1937- (prevodilac)
Burger, Hotimir, 1943-2018 (autor dodatnog teksta)
Burger, Hotimir, 1943-2018 (autor dodatnog teksta)
Zbirka Biblioteka Marksizam i savremenost
Napomene Prevod dela: Der Übergang vom feudalen zum bürgerlichen Weltbild
Tiraž 3.000
Historizam Franza Borkemaua / Hotimir Burger: str. 491-510
Imenski registar ; Predmetni registar.
Predmetne odrednice Filozofija -- Istorija -- 17v
Filozofija -- Feudalizam -- Građansko društvo -- 17v
Sociologija -- Feudalizam -- Građansko društvo -- 17v
Borkenau, Franz, 1900-1957 = Borkenau, Franc, 1900-1957
Franz Borkenau
Prelazak s feudalne na građansku sliku sveta Studije o povesti filozofije manufakturnog perioda
Pravi predmet autorovog istraživanja jeste povesno uspostavljanje građanskog sveta u svetlosti razvoja novovekovne prirodne nauke i filozofije. Njegova oso-benost sastoji se u tome što nastanku građanskog društva prilazi preko nastanka njegove slike sveta i što sastavne de-love ove poslednje dovodi u vezu sa njihovim (ne uvek jasno vidljivim i prepoznatljivim) socijalno-politićkim nosiocima i strujanjima. Drugim recima, Borkenau ide za tim da nastanak građanske slike sveta pojmi i objasni pomoću njene socijalne pozadine, ali tako što će je shvatiti kao integralni momenat samog povesnog procesa formiranja modernog građanskog društva. On prihvata i koristi metodske mogućnosti Marxovog modela povesno--materijalističke analize, nastojeći da ne zapadne u iskušenje vulgarizacije metodskog stava da ne određuje svest društveno biće, već da društveno biće određuje svest, budući da nastanalk građanskog društvenog bića i građanske društvene svesti shvata kao uzajamno određujuće momente, ali momente jedinstvenog povesnog procesa.