Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 2010
ISBN: 978-86-86525-24-6
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
VLADIMIR MILISAVLJEVIĆ
SNAGA EGZISTENCIJE - teorija norme kod Kanta i Hegela
Izdavač - Fedon, Beograd
Godina - 2010
225 strana
20 cm
Edicija - Daimon
ISBN - 978-86-86525-24-6
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
Uvod
Problem pokretača moralnosti u
Kantovoj etici autonomije
„Duh` i ,,slovo“ moralnog zakona: tekst i komentar u hermeneutici nemačkog idealizma
Borba za priznanje u Hegelovim jenskim spisima
Hegel i kritika kulture
O smislu Hegelovog institucionalizma
„Snaga egzistencije`: međunarodno pravo i politika kod Kanta i Hegela
Bibliografska beleška
`Beogradski filozof Vladimir Milisavljević ne pristaje lako na kanonska tumačenja velikih filozofa, naročito na tumačenja Kanta i Hegela. Knjigom tekstova Snaga egzistencije on dovodi u pitanje neke od najčvršćih uporišta u razumevanju Kanta i Hegela, pokazujući da su razlike među njima manje nego što nam ih kanonska tumačenja predaju, odnosno da se razlike pojavljuju na mestima na kojima ih nismo videli jer nismo navikli da ih na tim mestima tražimo.
Milisavljevića tehnika tumačenja opire se savremenim trendovima olako obećane brzine, opire se oslanjanju na nepreglednu sekundarnu literaturu i, zapravo, ne odustaje od hermeneutičke tehnike po kojoj iz teksta koji interpretira treba iščitati više nego što je u tekst želeo da unese i sam autor. Zato se Milisavljevićevo tumačenje Kantovog pojma „autonomije volje“ pokazuje svežim kao da, u međuvremenu, o tome pojmu nisu napisana brda literature. Kada se, dakle, čini da se o slavnome pojmu više nema šta reći, Milisavljević postavlja pitanje šta je to u našoj slobodnoj volji što legitimiše naše moralno ponašanje, odnosno koji se naš čin, i zbog čega, sme nazvati moralnim? Ili, da li je izvor legitimnosti naših moralnih postupaka poštovanje moralnog zakona, ili je to sam moralni zakon? U minucioznoj, moćnoj refleksiji znalački potkrepljenoj izabranom literaturom, Milisavljević pokazuje da se i sam Kant koleba između ta dva rešenja, ali da pojam autonomije volje, zbog toga, nije manje utemeljujući za naše moralno delanje.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.