pregleda

Pavle Ugrinov - Antiegzistencija, Anti - Egzistencija


Cena:
1.990 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5961)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10881

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K31
Jezik: Srpski
Autor: Strani

U dobrom stanju!

Redje u ponudi!

Pavle Ugrinov (Mol,1926) spada u najznačajnije savremene srpske prozne pisce. Zapamćen je kao jedan od od osnivača kamerne scene Atelje 212 u Beogradu, koja je i otvorena 1954.godine upravo njegovom režijom kontroverzne predstave ^ekajući Godoa Samjuela Beketa. Ova predstava je ubrzo `skinuta` sa repertoara, a njen reditelj bio prinuđen da napusti pozirište.

Ugrinov je autor jednog od najobimnijih romanesknih i pripovednih opusa u srpskoj književnosti XX veka, za koje je dobio sve znažajnije književne nagrade. Posebno izdvajamo romane Fascinacije (1976), Zadat život (1979), Carstvo zemaljsko (1982), Otac i sin (1986) i Tople pedesete(1990).

Poslednjih godina, pažnju publike privlače knjige njegovih novela Ljubav i dobrota (1996) i Van sveta (2000), kao i memoarske proze Egzistencija (1996) i Antiegzistencija (1998), čiji je svojevrstan “treći deo”, upravo knjiga Pogled preko svega (2004).

Roman Bez ljubavi (2002), po nepodeljenom mišljenju kritike, jedan je od naših najboljih savremenih romana.

Pavle Ugrinov živi u Beogradu i redovan je član Srpske akademije nauka i umetnosti.


Pavle Ugrinov (pravo ime Vasilije Popović, rođen je 15. aprila 1926. godine u Molu, umro 23. juna 2007. u Beogradu) je bio srpski književnik, dramaturg, reditelj i akademik.

Biografija
Osnovnu školu pohađao je po raznim mestima u Vojvodini, a srednju je završio u Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu.

Ekonomski fakultet u Beogradu upisao je 1946. godine. Posle dve završene godine studija upisao se na tek osnovanu Akademiju za pozorište i film u Beogradu, gde je diplomirao 1952. godine na odseku za režiju u klasi prof. dr Huga Klajna. Posle studija jedno vreme se bavio pozorišnom režijom i teorijom. Jedan je od osnivača kamerne scene Atelje 212 u Beogradu. Njegovom postavkom drame Čekajući Godoa Semjuela Beketa svečano je otvorena scena tog teatra. Radio je i kao urednik dramskog i serijskog programa Televizije Beograd.

U književni život stupio je 1955. godine poemom Bačka zapevka, za koju je zajedno sa Aleksandrom Tišmom, dobio Brankovu nagradu za poeziju. Zatim se potpuno posvetio pisanju proze i esejistike.

Objavio je 21 knjigu, među kojima su romani: Odlazak u zoru (1957), Vrt (1967), Elementi (1968), Domaja (1971), Fascinacije (1976), Zadat život (1979), Carstvo zemaljsko (1982), Otac i sin, Bez ljubavi (1986), Tople pedesete (1990); novela Ishodište (1963), prozna dela: Senzacije (1970), Rečnik elemenata (1972).

Napisao je više scenskih adaptacija, televizijskih i radio drama, eseja, studija i kritika.

Bio je član Glavnog odbora Sterijinog pozorja, član Saveta JDP-a, član Predsedništva Udruženja književnika Srbije, član Saveta Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, član Saveta BITEF-a i brojnih drugih kulturnih ustanova i manifestacija. Bio je predsednik saveta Letopisa Matice srpske i stalni član – saradnik te ustanove.

Dobitnik je Brankove nagrade (1955), NIN–ove nagrade za roman (1979), Oktobarske nagrade Beograda (1983), Nolitove nagrade (1990). Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1976) i Ordenom Republike sa srebrnim vencem (1988). Za redovnog člana SANU izabran je 29. maja 1991. godine.

Preminuo je 23. juna 2007. godine u Beogradu u 81. godini.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 53803545
U dobrom stanju!

Redje u ponudi!

Pavle Ugrinov (Mol,1926) spada u najznačajnije savremene srpske prozne pisce. Zapamćen je kao jedan od od osnivača kamerne scene Atelje 212 u Beogradu, koja je i otvorena 1954.godine upravo njegovom režijom kontroverzne predstave ^ekajući Godoa Samjuela Beketa. Ova predstava je ubrzo `skinuta` sa repertoara, a njen reditelj bio prinuđen da napusti pozirište.

Ugrinov je autor jednog od najobimnijih romanesknih i pripovednih opusa u srpskoj književnosti XX veka, za koje je dobio sve znažajnije književne nagrade. Posebno izdvajamo romane Fascinacije (1976), Zadat život (1979), Carstvo zemaljsko (1982), Otac i sin (1986) i Tople pedesete(1990).

Poslednjih godina, pažnju publike privlače knjige njegovih novela Ljubav i dobrota (1996) i Van sveta (2000), kao i memoarske proze Egzistencija (1996) i Antiegzistencija (1998), čiji je svojevrstan “treći deo”, upravo knjiga Pogled preko svega (2004).

Roman Bez ljubavi (2002), po nepodeljenom mišljenju kritike, jedan je od naših najboljih savremenih romana.

Pavle Ugrinov živi u Beogradu i redovan je član Srpske akademije nauka i umetnosti.


Pavle Ugrinov (pravo ime Vasilije Popović, rođen je 15. aprila 1926. godine u Molu, umro 23. juna 2007. u Beogradu) je bio srpski književnik, dramaturg, reditelj i akademik.

Biografija
Osnovnu školu pohađao je po raznim mestima u Vojvodini, a srednju je završio u Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu.

Ekonomski fakultet u Beogradu upisao je 1946. godine. Posle dve završene godine studija upisao se na tek osnovanu Akademiju za pozorište i film u Beogradu, gde je diplomirao 1952. godine na odseku za režiju u klasi prof. dr Huga Klajna. Posle studija jedno vreme se bavio pozorišnom režijom i teorijom. Jedan je od osnivača kamerne scene Atelje 212 u Beogradu. Njegovom postavkom drame Čekajući Godoa Semjuela Beketa svečano je otvorena scena tog teatra. Radio je i kao urednik dramskog i serijskog programa Televizije Beograd.

U književni život stupio je 1955. godine poemom Bačka zapevka, za koju je zajedno sa Aleksandrom Tišmom, dobio Brankovu nagradu za poeziju. Zatim se potpuno posvetio pisanju proze i esejistike.

Objavio je 21 knjigu, među kojima su romani: Odlazak u zoru (1957), Vrt (1967), Elementi (1968), Domaja (1971), Fascinacije (1976), Zadat život (1979), Carstvo zemaljsko (1982), Otac i sin, Bez ljubavi (1986), Tople pedesete (1990); novela Ishodište (1963), prozna dela: Senzacije (1970), Rečnik elemenata (1972).

Napisao je više scenskih adaptacija, televizijskih i radio drama, eseja, studija i kritika.

Bio je član Glavnog odbora Sterijinog pozorja, član Saveta JDP-a, član Predsedništva Udruženja književnika Srbije, član Saveta Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, član Saveta BITEF-a i brojnih drugih kulturnih ustanova i manifestacija. Bio je predsednik saveta Letopisa Matice srpske i stalni član – saradnik te ustanove.

Dobitnik je Brankove nagrade (1955), NIN–ove nagrade za roman (1979), Oktobarske nagrade Beograda (1983), Nolitove nagrade (1990). Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1976) i Ordenom Republike sa srebrnim vencem (1988). Za redovnog člana SANU izabran je 29. maja 1991. godine.

Preminuo je 23. juna 2007. godine u Beogradu u 81. godini.
53803545 Pavle Ugrinov - Antiegzistencija,  Anti - Egzistencija

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.