ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1978
Jezik: Srpski
Autor: Strani

SV40
67201) SOCIOLOGIJA JEZIKA , Joshua Fishman , Svjetlost Sarajevo 1978 , biblioteka Ligvistika - poetika ;
Džošua Fišman (Joshua Fishman) smatra se jednim od osnivača savremene sociologije jezika, discipline koju je definisao kao naučno izučavanje uzajamnog odnosa između jezika i društva. Njegovo ključno delo dostupno na našim prostorima je knjiga `Sociologija jezika: Interdisciplinarni društvenonaučni pristup jeziku u društvu` (prvi put objavljena 1970, a kod nas 1978. godine).Glavni doprinosi i koncepti Džošue Fišmana uključuju:Razlikovanje sociolingvistike i sociologije jezika: Dok se sociolingvistika (mikronivo) fokusira na to kako društveni faktori utiču na strukturu jezika, Fišmanova sociologija jezika (makronivo) proučava kako jezik utiče na društvenu organizaciju, identitet i politiku.Analiza domena (Domain Analysis): Uveo je koncept `domena upotrebe jezika` (npr. porodica, religija, posao, obrazovanje) kako bi objasnio zašto govornici u dvojezičnim sredinama biraju jedan jezik umesto drugog u zavisnosti od konteksta.Diglosija: Proširio je ovaj pojam na situacije gde jedna zajednica koristi dva različita jezika (ili varijeteta) za različite društvene funkcije.Održavanje i smena jezika (Language Maintenance and Shift): Istraživao je procese kojima manjinski jezici opstaju ili nestaju pod pritiskom dominantnijih jezika, kao i mehanizme za njihovu revitalizaciju.Jezičko planiranje (Language Planning): Detaljno je analizirao kako države i institucije svesno utiču na razvoj, standardizaciju i status jezika u društvu.Fišman je takođe bio osnivač i dugogodišnji urednik prestižnog časopisa International Journal of the Sociology of Language.
SOCIOLOGIJA JEZIKA - Joshua Fishman
I. Uvod
1.1 Sociolingvističke teme u dnevnoj štampi
1.2 Podjela sociologije jezika
1.3 Jezik je sadržaj; medijum je (bar djelomično) poruka
II. Neki razlozi zašto se sociologija jezika tek nedavno počela razvijati
2.1 Invarijantno ponašanje
2.2 Umjereno varijabilno ponašanje
2.3 Veoma varijabilno ponašanje
2.4 Varijabilnost i predvidivost
III. Neki osnovni sociolingvistički pojmovi
3.1 Jezik, dijalekt, varijetet
3.2 Glavni tipovi stavova i ponašanja prema jeziku
3.3 Jezička zajednica
IV. Interakcijska sociologija jezika: mikro i makro
4.1 Kako bi trebalo pričanje opisivati kontekstualno
4.2 Analiza mikronivoa u sociologiji jezika
4.3 Odnosi uloga
4.4 Situacija: kongruentna i inkongruentna
4.5 Prelaz na sociologiju jezika analitičkog makronivoa
4.6 O realnosti sociolingvističkih komponiranja
4.7 Sociologija jezika: multinivo i multimetod
V. Socijetalna diferencijacija i repertoarni opseg
5.1 Značaj svudprisutnog jezičkog diskontinuiteta
5.2 Više marginalne ali sistematske jezičke razlike između socijalnih stratuma
5.3 Implikacije kontekstualno-situacionih i demografskih varijacija
5.4 Neproleteri svih područja, ujedinite se!
5.5 Diversifikacija prema masifikaciji
VI. Socijetalni bilingvizam: stabilni i prelazni
6.1 Diglosija
6.2 Jezičke zajednice koje karakterišu i diglosija i bilingvizam
6.3 Diglosija bez bilingvizma
6.4 Bilingvizam bez diglosije
6.5 Ni diglosija ni bilingvizam
VII. Jezičko održavanje i jezička promjena
7.1 Uobičajena jezička upotreba na više od jedne tačke u vremenu
7.2 Psihološki, socijalni i kulturni procesi stabilnosti ili promjene
7.3 Ponašanje prema jeziku
7.4 Pogled unazad i pogled naprijed
VIII. Sociokulturna organizacija: jezička ograničenja i jezički odrazi
8.1 Gramatička struktura ograničava saznanje
8.2 Leksička struktura ograničava spoznaju
8.3 Leksička struktura odražava socijalnu organizaciju
8.4 Jezičko ponašanje i socijetalno ponašanje: kružni proces
IX. Primijenjena sociologija jezika
9.1 Stvaranje sistema pisma
9.2 Željena sličnost i različnost
9.3 Malo komplikovanije od toga
9.4 Ortografska reforma
9.5 Jezičko planiranje
9.6 Neki nagovještaji
X. Lingvistika: nauka o kodskoj deskripciji
10.1 Deskriptivna lingvistika
10.2 Druge grane lingvistike
mek povez, format 12,5 x 18,5 cm , latinica, 282 strane , posveta na predlistu