Autor - osoba Cvijetić, DarkoNaslov Schindlerov lift / Darko CvijetićOstali naslovi Šindlerov liftVrsta građe romanURL medijskog objekta odrasli, opća (lijepa književnost)Jezik bosanskiGodina 2021Izdanje 3. izd.Izdavanje i proizvodnja Sarajevo ; Zagreb : Buybook, 2021 (Grude : Grafotisak)Fizički opis 97 str. ; 21 cmZbirka Savremena bh. književnost(Buybook, Sarajevo)978-953-8226-66-3 (Buybook, Zagreb)Napomene Slika autora i bilješka o njemu na zadnjem kor. listu.Mnogo je u Schindlerovom liftu blistavih dionica, rasuta dramaturgija „ radi“ bez greške. . . polazna strukturna ideja nije nigdje „ izdala“ , nigdje zakazala. . . To što u cjelini i u detaljima izaziva jezu čini je sposobnom da udara i po grubljim senzibilitetima. . . Veoma mudro, nenametjivo a dosljedno, provučena ideja o kauzalitetima. (Ono što smo nekad zvali „ koincidencijama“ danas se imenuje „ sinhronicitetom“ . ) Sve je više nego odlično, a važnost knjige prekoračuje granice književnosti i kulture. Prokleta avlija, da je danas napisana, tako bi izgledala. Nadajmo se da će se neki od profesorskih autoriteta dosjetiti pa kazati kako je velika Andrićeva novela ovih dana dobila sestru bliznakinju. – Abdulah SidranTaj bezazleno izgledajuć sveščić zaklopit ćemo utučeni zaključkom da se baš ništa od pročitanog nije smjelo dogoditi, u isti mah duboko zabrinuti za autora; ako je taj tekst bilo toliko tjeskobno čitati, kako ga se tek živjelo, pisalo? Jer Darko Cvijetić posjeo nas je pred jezgrovit i artikuliran dokument jedne kolektivne traume, pred autentično svjedočanstvo premreženo zrnatim slikama, zamućenim negdje optimizmom pamćenja, a drugdje opet posljedicama proživljenog. Najmanje što možemo jest ukoračiti, ne štedeći se, u bolne istine onih koji su naprosto imali manje sreće od nas. Za ovim hrabrim, silno važnim romanom ostaju razvaline, stećci što vire iz blata i čitatelj, bez suza, tup od užasa. Sretnog kraja, suvišno je naglašavati, nema, a ima li šanse za katarzu, svatko od nas mora procijeniti sam. – Vanja KulašKada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se zaštitili od nesreće, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo – u „ Crvenom se uvijek smrt solidno osjećala, i nikad nije otišla bez ičega“ . Jedini izlaz iz stepeničkog labirinta po kojem smrt šenluči je – lift marke Schindler. Svaki soliter je vertikalno selo, u sebi ima toliko života. Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman Schindlerov lift, nosi težinu deset tomova najbolje literature. Molim vas, ako tražite štivo za zabavu, vratite ovu knjigu na policu. – Selvedin Avdić6/19