ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K147
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!



K. S. Luis je u Letopisima Narnije stvorio čaroban svet prepun čuda. Više od 85 miliona čitalaca širom sveta za sva vremena ostalo je opčinjeno jednim od najpopularnijih ikad napisanih serijala.

Polina ruka poseže da dodirne prsten. I smesta, bez bleska ili nekog šuma, ona nestaje.
Grozni ujka Endru otpočinje oglede sa magijom, Digori i Poli zatiču se u drugom svetu, na početku neverovatnih pustolovina, dok se vrata prema čarobnoj zemlji Narniji otvaraju...

Clive Staples Lewis (Belfast, 29. studenog 1898. – Oxford, 22. studenog 1963.) je bio sjevernoirski pisac.


Sin Alberta Jamesa Lewisa i Flore Auguste Hamilton Lewis. Imao je i brata Warrena Lewisa koji se također bavio pisanjem, ali ne fantastikom, već povijesnim knjigama. Nakon što mu je majka umrla od raka s bratom odlazi u Englesku na fakultet gdje ga počinje zanimati nordijska mitologija i Wagnerova glazba. 1933. postao je član skupine `The Inklings` s J.R.R. Tolkienom, često su se nalazili u Lewisovoj sobi, ali i u pubu koji se zvao `The Bird and Baby`. 1938. izdaje prvi dio svoje ZF trilogije `Out of the silent planet`, a 1943. izdaje `Perelandru`, drugi nastavak znanstvenofantastične trilogije. Godine 1945 Charles Williams, Lewisov bliski prijatelj, član Inklingsa umire, a te iste godine izlazi i zadnji nastavak ZF trilogije `That Hideous Strength`.

Godine 1950., najvažnije u Lewisovoj karijeri, izlazi prva od sedam knjiga nazvanih Narnijske kronike - `Lav, vještica i ormar` (nedavno ekranizirana). Sljedeće godine izdaje drugi nastavak `Kraljević Kaspijan`. 1952. izlazi treći nastavak `Plovidba broda Zorogaza`, a Lewis upoznaje svoju buduću ženu Joy Davidman Gresham. 1953. `Srebrni stolac`, četvrti nastavak, 1954. `Konj i njegov dječak`, peti nastavak, 1955. `Čarobnjakov nećak`, šesti nastavak, te godine izlazi i Lewisova biografija `Surprised by Joy: The Shape of My Early Life.` 1956. `Posljednja bitka`, zadnji nastavak Narnijskih kronika.

Iste se godine građanski vjenčao s Joy da bi ona dobila dozvolu stalnog boravka u Britaniji. Godinu dana kasnije otkriveno je da Joy boluje od raka kostiju. Sljedeće godine Lewis i Joy odlaze u Irsku na 10 dana. Joy umire 1960. godine, a Lewisu ostavlja svog sina iz prvog braka Douglasa. 1961. izdaje `A Grief Observed` u kojoj opisuje svoju bol i patnju zbog ženine smrti pod pseudonimom N. W. Clerk. C. S. Lewis umire 22. studenog 1963. godine, tjedan dana prije svog 65. rođendana, na dan atentata na američkog predsjednika Johna F. Kennedyja. Pokopan je u Oxfordu.

C. S. Lewis u djetinjstvu i mladosti bio je ateist. Njegovi najdraži pisci John Milton, George Herbert i Georg MacDonald bili su predani kršćani. I njegovi suvremenici većinom su bili kršćani. Lewis se uvjerio da Bog postoji tijekom jednog razgovora s Tolkienom. Dvije godine kasnije 1933. postao je kršćanin. Odlučio je u svojim književnim djelima pisati o vjeri i Kristu. U `Narnijskim kronikama` kroz sve knjige provlači se lik lava Aslana. Isus se u Bibliji naziva `lav iz plemena Judina`. Aslan nije Krist, nego ima neke osobine Kristova karaktera. U knjizi `Lav, vještica i ormar` Aslan se žrtvuje, umire i uskrsava po uzoru na Krista. U knjizi `Princ Kaspijan` tema je vječni život kroz prolijevanje krvi za drugoga. U knjigama `Čarobnjakov nećak` i `Posljednja bitka` teme su stvaranje i svršetak, a u knjizi `Srebrni stolac` učeništvo, apostoli. Lewisov prijatelj Tolkien smatrao je da je u `Narnijskim kronikama` kršćanska poruka preočita. To je C. S. Lewis i želio postići.