| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Dobanovci, Beograd-Surčin |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: -
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Knjiga „Etničko porijeklo Crnogoraca” čiji je autor dr Nikola Vukčević (objavljena 1981. godine u Beogradu) predstavlja direktnu naučnu i istorijsku kritiku teorije Špira Kulišića o posebnoj etnogenezi Crnogoraca.
Dok je Kulišić u svom delu „O etnogenezi Crnogoraca” tvrdio da Crnogorci imaju autohtono poreklo odvojeno od srpskog etničkog korpusa, dr Nikola Vukčević u svojoj knjizi zastupa tradicionalno stanovište srpske etnološke škole, dokazujući da su Crnogorci u etničkom smislu Srbi.
Glavne teze i struktura rada dr Nikole Vukčevića zasnivaju se na dva ključna stuba:
1. Analiza vizantijskih i starih izvora
Vukčević detaljno raščlanjuje istorijsku građu i svedočanstva kako bi osporio Kulišićeve zaključke. U fokusu njegovog istraživanja su:
• Spisi vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita (De administrando imperio)
• Zapisi vizantijskih hroničara kao što su Jovan Skilica, Kekavmen, Jovan Zonara i Skiličin nastavljač
• Dela kasnijih pisaca poput Nićifora Vrijenija i Nikite Ahominata-Honijata
• Letopis popa Dukljanina (Kraljevstvo Slovena)
Vukčević dokazuje da ovi izvori, kada se pravilno interpretiraju, potvrđuju slovenski i srpski karakter stanovništva na prostoru srednjovekovne Duklje, Zete i kasnije Crne Gore.
2. Gledište srpske etnološke škole i migraciona kretanja
U drugom delu knjige, autor se oslanja na metodologiju klasične srpske etnologije (čiji je utemeljivač Jovan Cvijić) i brani sledeće stavove:
• Istorijski kontinuitet: Ističe da dokumenti iz različitih epoha nedvosmisleno potvrđuju da Crnogorci pripadaju srpskom etničkom entitetu.
• Poreklo plemena: • Pobija Kulišićevu tezu o drevnoj autohtonosti crnogorskih plemena, tvrdeći da su crnogorska i brdska plemena u obliku u kojem ih poznajemo formirana znatno kasnije, kroz specifične društveno-istorijske procese.
• Migracioni procesi: Kritikuje Kulišićevu tvrdnju da su seobe u Crnoj Gori imale isključivo lokalni karakter. Vukčević dokazuje da je prostor Crne Gore bio istorijsko zbeg i mesto velikih imigracionih struja iz različitih srpskih oblasti (naročito nakon pada pod osmansku vlast), što je presudno oblikovalo antropogeografsku sliku tog područja.
Vukčevićeva knjiga se u istoriografiji i etnologiji smatra jednim od najznačajnijih polemičkih odgovora na pokušaje formulisanja crnogorske etnogeneze izvan srpskog istorijskog konteksta krajem 20. veka.
odlično očuvana