| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani
ISBN: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
U ovoj knjizi spojene su ujedno tri studije, koje su ranije odvojeno štampane. Studija o Arturu Šopevhaueru izišla je najpre u „Delu“ za 1898 god., odakle je oštampana u zasebnu knjigu. Ovde se ova javlja u prerađenom i nešto svraćenom obliku. Izostavljen je na ime Uvod, koji je govorio o opštem značaju Metafizike, izostavljen kratki pregled Šopenhauerove filozofije i svraćena je kritika njena. Biografija međutim uvećana je, a u ostalom tekstu nalazi se i dopuna i svraćenja. Studija o Fridrihu Ničeu, voja je najpre izišla u „Letopisu Matice Srpske` za 1900. god. i odatde oštampana u zasebnu knjigu, prerađena je u biografskom i kritičkom delu, ostatak je ostao nepromenjen. Studija o Herbertu Spenseru, koja je izišla u „Delu“ za 1904 god. ovde se prvi put preštampava i to bez ikakvih izmena.
1. februara 1910 god. u Beogradu.
Dr. Branislav Petronijević
Sadržaj:
Artur Šopenhauer
Fridrih Niče
Herbert Spenser
Branislav Petronijević (Sovljak kod Uba, 25. mart/6. april 1875 — Beograd, 4. mart 1954) bio je srpski filozof, akademik.
Unuk protojereja Petronija Jeremića, po kome je prezime Petronijević dobio njegov otac, bogoslov, koji nije bio sveštenik. Branislav Petronijević je završio Valjevsku gimnaziju u Valjevu. U svojoj 19. godini života odlazi u Beč na studije medicine, ne toliko zbog tog studija koliko zbog mogućnosti da se posveti studijama filozofije.
Doktorski rad uspešno je odbranio 1898. godine. Iste godine postavljen je za učitelja jezika u Trećoj beogradskoj gimnaziji, gde istovremeno predaje i filozofsku propedevtiku. Krajem te godine postavljen je za docenta Velike škole, a već naredne, 1899. godine, postaje vanredni profesor.
Godine 1903. postavljen je za redovnog profesora Velike škole, a kada je ova prerasla u Univerzitet opet postaje vanredni profesor, da bi 1919. godine bio izabran za redovnog profesora. Godine 1921. Petronijević postaje redovan član Srpske kraljevske akademije.
Proglašen je za najvažniju ličnost valjevskog kraja svih vremena. Uneo je 52 novine u naučni svet. Bista Branislava Petronijevića.