ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Izuzetno retko sam omotom. Omot izradio atelje Mirosavljević-Kocmut. Stanje omota kao na slici, unutra u urednom i čistom stanju.

Autor - osoba Fink, Georg, 1879-1944 = Fink, Georg, 1879-1944
Naslov Gladan sam : roman / Georg Fink ; [autorizirani prijevod Zora Vernić]
Vrsta građe roman
Jezik hrvatski
Godina 1932
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Minerva, 1932 (Zagreb : Union)
Fizički opis 240 str. ; 21 cm.
Drugi autori - osoba Vernić, Zora (prevodilac)
Vernić, Zora (prevodilac)
Napomene Prevod dela: Mich hungert

Ova knjiga mladog autora zaslužuje ozbiljnu pažnju u ljudskom i umjetničkom pogledu. Mladić proleterskog podrijetla piše potresnu autobiografiju, koja dubinom pjesničkog gledanja i kongenijalnim umjetničkim stvaranjem prikazuje vrhunac njemačkog romana. Najbolja socijalna djela modernih autora dobila su ovom knjigom prvi svoj njemački pendant. Osebujno je djelovanje ove knjige. Ono proizvodi saueešće i žalost, ali i mnogo više. Mi ljubimo tu jadnu gladnu djecu, te slabe izmučene žene, pa i nas obuzima pripovijedačeva ljubav. Usprkos svega jada pretvara se štimung, koji nam autor daje, u tihu i duboku harmoniju. To je duševno ushićenje nakon užitka prave jedne umjetnine.
„Ta će knjigu potresli svakoga, jer to nije optužbu, niti je krik za pravednošću, nije klasnu borba, niti je klasna mržnja; to je djelo najdublje istine i najstrašnije objave`.
„Oh, želio bih, da mi je žarka rječitost jednog proroka, da objavim ljepotu i veličlinu ove knjige`, (iz dviju kritika)

Georg Fink je pseudonim nemačkog pisca Kurta Münzera (1879–1944), koji je bio istaknuti autor u periodu Vajmarske Republike. Rođen u Gleiwitzu (danas Gliwice, Poljska), Münzer je bio jevrejskog porekla i studirao je medicinu i filozofiju u Berlinu i Cirihu. Između 1905. i 1930. godine objavio je više od 20 romana, novela, pozorišnih komada i eseja, često se baveći temama jevrejskog identiteta, umetnosti, otuđenja i siromaštva u urbanim sredinama, posebno u Berlinu.
Njegovo najpoznatije delo, roman Mich hungert (1929), objavljeno pod pseudonimom Georg Fink, prikazuje život Theodora Königa, sina „polujevrejskog` proletarca, koji odrasta u siromaštvu u Berlinu. Roman istražuje njegovu potragu za identitetom i pripadanjem, dok se kreće između sveta siromašnih i privilegovanih, ali se ne uklapa ni u jedan od njih .
Nakon dolaska nacista na vlast 1933. godine, Münzer je emigrirao u Švajcarsku, gde je živeo u Bernu i radio kao saradnik u izdavačkoj kući, ali nije uspeo da postigne prethodni književni uspeh. Preminuo je u Cirihu 1944. godine .
Mich hungert je doživeo ponovna izdanja, uključujući izdanje iz 2014. godine u izdavačkoj kući Metrolit .

Atelier Tri osnivaju braća Vladimir i Zvonimir Mirosavljević te Božidar Kocmut u Zagrebu 1930. godine, a pokrenut je svega godinu dana nakon zatvaranja reklamnog zavoda IMAGO, u kojem su dvojica od ove trojice (V. Mirosavljević i Kocmut) bili suradnici. Nakon gašenja Zavoda IMAGO, Atelier Tri postaje najpropulzivniji i najznačajniji grafički studio u zemlji. Nastavljaju pristup reklami i oglašavanju koji je ustanovljen još tokom djelovanja zavoda IMAGO, a koji se temeljio na znanstvenom, teorijskom i praktičnom proučavanju reklame kao fenomena modernoga svijeta te preduvjeta uspješnosti vizualne komunikacije. Grafičko oblikovanje shvaća se kao autonomna i interdisciplinarna djelatnost čiji se produkt višestruko umnaža i ostvaruje primarno persuazivnu komunikacijsku funkciju. Na taj način anticipiraju kasnije uspostavljanje profesije grafičkog dizajnera. Svoja su rješenja temeljili na dobrom poznavanju dosega reklamne znanosti i aktualnih oglašivačkih trendova, a njihove su kampanje uspješno prenosile poruku te spajale grafičku kvalitetu s gospodarskom svrhom tržišnog komuniciranja. Znali su dobroj reklamnoj ideji dati primjeren, svakom pristupačan i razumljiv oblik, što je za posljedicu imalo ostvarivanje punog semantičkog potencijala poruke. Vrlo često su u njih inkorporirali suvremene predmete kao simbole koji su efikasno i pregnantno komunicirali željenu poruku. Posebice je čest motiv bilo motorno vozilo, u to vrijeme relativno nov tehnički doseg koji je konotirao neke od vrijednosti kojima je pravac art deco bio fasciniran, poput elegancije, funkcionalizma i dinamizma te stoga efikasan, atraktivan i svima razumljiv simbol za njihovu komunikaciju. Atelier je djelovao sve do početka Drugog svjetskog rata te je ugašen 1940. godine.

MG116 (K)