Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Nolit 1941
Dizajn Pavle Bihaly / Bihalji
Retko u ponudi sa omotačem
Lepo očuvano kao na slikama
Aleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; Nižnji Novgorod, 28. mart 1868 — Moskva, 18. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), bio je ruski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista. Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju.
Maksim Gorki
Maxim Gorky LOC Restored edit1.jpg
Slika Maksima Gorkog 1906.
Datum rođenja
28. mart 1868.
Mesto rođenja
Nižnji Novgorod, Ruska Imperija
Datum smrti
18. jun 1936. (68 god.)
Mesto smrti
Moskva, Ruska SFSR, Sovjetski Savez
Period
Socijalistički realizam
Potpis
Maxim Gorky, 1905.jpg
Misao Maksima Gorkog, grafit u ulici u Beogradu, nazvanoj po njegovom imenu
U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitovao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intlektualaca mnogih zemalja, uključujući i Radoja Domanovića[1]. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913, gdje se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima.
Dela Uredi
Novele i pripovetke Uredi
„Makar Čudra“ - 1892
„Dve skitnice“ - 1894
„Starica Izergilj“, „Čelkaš“ - 1895
„Konovalov“ - 1897
„Malva“ - 1897
„Prolećni zvuci“ - 1901
„Po Rusiji“ - 1912-1916
„Život u plavom“ - 1925
„Priča o junaku“ - 1925
Lirske pesme u prozi Uredi
„Pesma o sokolu“ - 1899
„Vesnik Bure“ - 1901
Romani Uredi
„Foma Gordejev“ - 1888
„Troje“ - 1900
„Mati“ - 1907
„Ispovest“ - 1908
„Gradić Okurov“ - 1909
„Život Matveja Kožemjakina“ - 1910
„Život Artamonovih“ - 1925
„Život Klima Samgina“ 1926-1936
Drame Uredi
„Malograđani“, „Na dnu“ - 1902
„Letnjikovac“ - 1904
„Deca sunca“ - 1905
„Neprijatelji“ - 1906
„Vasa Železnova“ - 1910-1936
„Jegor Buličov“ - 1936
Uspomene Uredi
Detinjstvo - 1913-1914
„Među ljudima“ - 1916
„Moji univerziteti“ - 1923
„Beleške iz mog dnevnika“ - 1923-1924