pregleda

Žitije Gerasima Zelića 1-3 1897/00


Cena:
3.400 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Sombor,
Sombor
Prodavac

milanpucar (17068)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41018

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Tematika: Religija i duhovnost
Jezik: Srpski

Žitije Gerasima Zelića 1-3

Izdavač: Srpska književna zadruga (Beograd) [Broj: 36, 44, 58]
Pismo: ćirilica
Broj strana: VIII + 211 + II + III (I tom); V + 228 (II tom); XVII + 252 + 2 presavijena lista sa geogr. kartama + 1 list sa slikom autora (III tom)
Povez: tvrd
Stanje odlično, mali pečat na predlistu

L. 1. POL. BELA3.
Stanje: ★★★★☆

Veoma dobro očuvane s obzirom da su iz XIX veka, retko u ovakvom stanju.

Gerasim Zelić (Žegar, 11. jun 1752. — Budim, 26. mart 1828) bio je kaluđer i arhimandrit u manastiru Krupi, episkopski vikar u Dalmaciji i Boki kotorskoj. Mnogo je putovao, delom iz lične želje, delom je bio prisiljen kao mletački emigrant. Bio je dva puta zatočen, jedanput u Beču, a drugi put u Budimu.

Po ugledu na Dositeja Obradovića napisao je autobiografiju, ali nije uspeo da po literarnoj vrednosti stigne do svog uzora. Živ i čitak način izlaganja, obilje zanimljivih životnih i kulturno-istorijskih podataka, posebno o Dalmaciji njegovog vremena, karakterišu ga ipak kao uspešnog pričaoca.

U autobiografiji nije uvek potpuno otvoren i tačan. Najčešće je prećutao one okolnosti iz svog života koje bi ga učinile sumnjivim vlastima.

Njegov savremenik bio je arhimandrit manastira Krke Savatije Vasiljević (1755—1809), koji mu je 1808-1809. godine pomagao u vršenju vikarijatske službe.

Kad je u Pešti 4. februara 1826. godine osnovana `Matica srpska`, on se već 15. februara javlja kao prvi - novi član (pored osnivača) matičin. Otac Gerasim je (umesto redovne članarine od 40 f.) poput osnivača, dao punu članarinu od 100 f.

Zelić je imao i slikarskih ambicija, ali nije uspeo da ih ostvari. Ostao je na skromnim ikonografskim pokušajima.

Umro je 26. marta 1828. godine u Budimu, gde i počiva na opštem srpskom groblju. Na nagrobnom spomeniku piše da je `za pravoslavlje revnujući, gonjen bio`.

L. 1. POL. BELA. 3.

Knjige šaljem isključivo nakon uplate na moj račun u Intesa banci, na način koji odgovara kupcu, a u okviru mogućnosti koje sam naveo.
Ne šaljem INOSTRANSTVO od nedavno knjige idu na carinu.




Predmet: 66677601
Žitije Gerasima Zelića 1-3

Izdavač: Srpska književna zadruga (Beograd) [Broj: 36, 44, 58]
Pismo: ćirilica
Broj strana: VIII + 211 + II + III (I tom); V + 228 (II tom); XVII + 252 + 2 presavijena lista sa geogr. kartama + 1 list sa slikom autora (III tom)
Povez: tvrd
Stanje odlično, mali pečat na predlistu

L. 1. POL. BELA3.
Stanje: ★★★★☆

Veoma dobro očuvane s obzirom da su iz XIX veka, retko u ovakvom stanju.

Gerasim Zelić (Žegar, 11. jun 1752. — Budim, 26. mart 1828) bio je kaluđer i arhimandrit u manastiru Krupi, episkopski vikar u Dalmaciji i Boki kotorskoj. Mnogo je putovao, delom iz lične želje, delom je bio prisiljen kao mletački emigrant. Bio je dva puta zatočen, jedanput u Beču, a drugi put u Budimu.

Po ugledu na Dositeja Obradovića napisao je autobiografiju, ali nije uspeo da po literarnoj vrednosti stigne do svog uzora. Živ i čitak način izlaganja, obilje zanimljivih životnih i kulturno-istorijskih podataka, posebno o Dalmaciji njegovog vremena, karakterišu ga ipak kao uspešnog pričaoca.

U autobiografiji nije uvek potpuno otvoren i tačan. Najčešće je prećutao one okolnosti iz svog života koje bi ga učinile sumnjivim vlastima.

Njegov savremenik bio je arhimandrit manastira Krke Savatije Vasiljević (1755—1809), koji mu je 1808-1809. godine pomagao u vršenju vikarijatske službe.

Kad je u Pešti 4. februara 1826. godine osnovana `Matica srpska`, on se već 15. februara javlja kao prvi - novi član (pored osnivača) matičin. Otac Gerasim je (umesto redovne članarine od 40 f.) poput osnivača, dao punu članarinu od 100 f.

Zelić je imao i slikarskih ambicija, ali nije uspeo da ih ostvari. Ostao je na skromnim ikonografskim pokušajima.

Umro je 26. marta 1828. godine u Budimu, gde i počiva na opštem srpskom groblju. Na nagrobnom spomeniku piše da je `za pravoslavlje revnujući, gonjen bio`.

L. 1. POL. BELA. 3.
66677601 Žitije Gerasima Zelića 1-3 1897/00

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.