Godina izdanja: 2002
ISBN: 86-902817-2-X
Oblast: Astrologija
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Izuzetno retko u prodaji!

Autor - osoba Ptolomej, Klaudije
Naslov Tetrabiblos / Klaudije Ptolomej
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 2002
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Astro.Lab, 2002 (Beograd : Todra)
Fizički opis [4], XIV, 196 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Imširagić, Aleksandar (autor dodatnog teksta)
(pl.)
Napomene Tiraž 300
Str. [3]: Predgovor izdanju na srpskom jeziku / Aleksandar Imširagić
Uvod: str. V-XIV
Napomene i bibliografske reference uz tekst.
Predmetne odrednice Ptolomej, Klaudije, 87-165 -- `Tetrabiblos`
Astrologija

Predgovor
izdanju na srpskom jeziku
Ovo je prvo izdanje ovako značajnog dela iz oblasti astrologije na srpskom jeziku. I baš kao što je za indijsku astrologiju nesumnjivi „otac astrologije” Parašara – koji je svojim čuvenim delom „Brihat Parašara Hora Šastra” postavio temelje indijske astrologije zasnovane na Sideralnom Zodijaku, tako je za zapadnu astrološku tradiciju i Tropski Zodijak – upravo Tetrabiblos svojevrsna „astrološka biblija”, na čijim principima je izgrađivana praktično sva astrološka misao od antičkih vremena, pa sve do današnjih dana.
Činjenica je da se moderna astrologija danas umnogome razlikuje od one o kojoj je Ptolomej govorio, ali je upravo zato ovo knjiga koju bi svaki astrolog neizostavno trebao da pročita, kako bi svoje znanje i iskustvo povezao sa onim izvornim, na koje se svi pozivamo – svesno ili nesvesno.
Veoma sam radostan što je ovo delo nakon skoro dve hiljade godina konačno prevedeno kod nas i verujem da sobom predstavlja bitan astrološki doprinos u ovom delu Balkana.
Zemun, 2002.
Aleksandar Imširagić, Predsednik Jugoslovenskog Udruženja Astrologa

Sadržaj
UVOD v
KNJIGA I
1. Uvod 1
2. Daje znanje astronomskim sredstvima dostižno, i u kojoj meri 2
3. Da je takođe blagodetna 9
4. O snazi planeta 15
5. Dobroćudne i zloćudne planete 16
6. O muškim i ženskim planetarna 17
7. O dnevnim i noćnim planetarna 18
8. O snazi aspekata ka Suncu 19
9. Snaga fiksnih zvezda 20
10. O efektima godišnjih doba i četiri ugla 25
11. O solsticijalnim, ekvinocijalnim, solidnim i dvotelesnim znacima 27
12. O muškim i ženskim znakovima 29
13. O aspektima znakova 30
14. O komandujućim i poslušnim znakovima 32
15. O znakovima koji gledaju jedan drugog i znakovima iste snage
16. O razdvojenim znakovima
17. O kućama nekoliko planeta 33
18. O trigonima 35
19. O egzaltacijama
20. O dispoziciji terma
21. Prema Haldejcima
22. O mestima i stepenovima
23. O licima, kočijama i slično
24. O aplikacijama i separacijama i drugim snagama 48
KNJIGA II
1. Uvod
2. O karakteristikama stanovnika opštih predela .52
3. O bliskosti između zemalja, tripliciteta i zvezda 55
4. Metod sačinjavanja određenih predikcija 69
5. O istraživanjima zemalja koje trpe uticaj 69
6. O vremenu predviđenih događaja 70
7. O klasi onih koji trpe uticaj 72
8. O kvalitetu predviđenog događaja 75
9. O bojama eklipsi, kometama i sličnom 82
10. U pogledu mladog Meseca godine 83
11. O prirodi znakova, deo po deo, i njihovim uticajima na vreme . .86
12. O detaljnom istraživanju vremena 88
13. O značenju atmosferskih znakova 91
KNJIGA III
1. Uvod 95
2. O stepenu horoskopske tačke 99
3. Potpodele nauke o rođenju 101
4. O roditeljima 104
5. O braći i sestrama 108
6. O muškarcima i ženama 110
7. O blizancima 111
8. O nakazama 112
9. O deci koja nisu gajena 114
10. O dužini života 117
11. O telesnom obliku i temperamentu 131
12. O telesnim povredama i bolestima 135
13. O kvalitetu duše 141
14. 0 bolestima duše 154
KNJIGA IV
1. Uvod 159
2. O materijalnom blagostanju 159
3. O blagostanju dostojanstva 161
4. O osobinama akcije 163
5. O braku 167
6. O deci 174
7. O prijateljima i neprijateljima 176
8. Putovanja u inostranstvo 180
9. O svojstvima smrti 182
10. O podelama vremena 187
Zaključak po Parisinusu 195
Zaključak po drugima, uključujući i Kamerariusa 195

Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki: Κλαύδιος Πτολεμαῖος; iza 83. – 161. poslije Kr.), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, geograf, astronom, i astrolog koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji. U svojoj knjizi Almegest je zabilježio položaj 1080 zvijezda i podijelio ih u 48 zviježđa. Njegov sustav je pošao od Aristotelovih vjerovanja i održao se 1400 godina.

Ptolomej je napisao nekoliko znanstvenih rasprava, od kojih će tri odigrati znatnu ulogu u razvoju islamske i europske znanosti. Prva od tih astronomska je rasprava koja je danas poznata kao Almagest (na grčkom, Η Μεγάλη Σύνταξις, Velika rasprava, izvorno Μαθηματική Σύνταξις, Matematička rasprava). Druga je Geografska uputa, koja predstavlja temeljit prikaz zemljopisnoga znanja grčko-rimskoga svijeta. Treća je astrološka rasprava poznata kao Tetrabiblos (Četveroknjižje) u kojoj on pokušava horoskopsku astrologiju prilagoditi tadašnjoj Aristotelovskoj filozofiji prirode. Također je objavio i velik broj astronomskih karata, koje su u razdoblju renesanse imale velik utjecaj na razvoj europskog zemljopisa i kartografije. Detaljno je razradio geocentrični sustav koji je po njemu nazvan Ptolomejev sustav.
Almagest (arap. [taqrīr] al-mağasti: Najveće [djelo]), naslov, u arapskom prijevodu, Ptolemejeva kapitalnoga djela Veliki znanstveni sustav [astronomije] napisana na grčkome (‛Hμεγίστη σύνταξıς) u 13 svezaka, s potankim prikazom geocentričnog sustava. Uključuje i katalog 1022 zvijezde s podacima o njihovim položajima i zvjezdanim veličinama. Katalog potječe vjerojatno od Hiparha.

Klaudije Ptolemej (2. vek) iz Aleksandrije, poslednji od velikih helenskih matematičara, geografa, astronoma, astrolog i muzički teoretičar. Verovatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji. On je sakupio celokupno dotadašnje astronomsko znanje i objavio ga u svom kapitalnom delu Veliki zbornik astronomije. Ovo delo će pod nazivom Almagest u Evropu mnogo vekova kasnije doneti Arapi.
U Zborniku Ptolomej je prihvatio geocentrični sistem pa je govorio je da su zvezde zakačene za nebesku sferu, da se Zemlja nalazi u njenom centru, a da Sunce i planete (tzv. lutalice) kruže oko Zemlje. Neravnomerno kretanje planeta po nebeskom svodu (jer one prave petlje, ponekad idu „unazad`) objasnio je kretanjem po epiciklima. Epicikl je kružnica po kojoj se kreće planeta, a centar kružnice se kreće oko Zemlje. Geocentrični sistem će biti odbačen u 16. i 17. veku u korist heliocentričnog sistema nakon Kopernikovih, Keplerovih i Galilejevih otkrića.
Poseban doprinos zemljopisnoj (geografskoj) nauci i kartografskoj spoznaji antičkoga sveta je dao delom Geografska uputstva (grč. Γεωγραφιϰὴ ὑφήγησις), kojim je stekao glas svetskog učenjaka. Delo od 8 knjiga, uključujući i karte tada poznatoga sveta, nije sačuvano u izvorniku već u mnogim srednjovekovnim prepisima (prepis Maksima Planuda na latinskom, Urbinski prepis ili Codex Urbinas Graecus iz 13. veka). Koordinatna mreža napravljena je u koničnoj projekciji s početnim meridijanom na Kanarima. U osmoj knjizi nalazi se karta pod naslovom Peta karta Evrope (lat. Quinta Europae Tabula) s vrlo temeljitim prikazom Ilirika i Panonije (imena antičkih lokaliteta i njihove koordinate).
Na području muzike, Ptolemej je ostavio trosveščano delo O harmoniji (grč. Ἁρμονιϰά), u kojem je sabrano najpreglednije znanje o antičkoj teoriji muzike. Sastoji se od rasprava o načelima harmonije i akustike, o teoriji intervala i rodova te o takozvanom savršenom sistemu (grč. σύστημα τέλειον), o odnosima tonova i delova duše te nebeskih tela, te od opisa mernih instrumenata helikona i monokorda. Ptolemej se zalagao za dvostruke kriterije presude valjanosti muzičkih dela: razumske, s pomoću matematičkih proračuna, i empirijske, na temelju sluha.
Doprinosi
Kretanje Sunca (žuto), Zemlje (plavo) i Mars a (crveno) prema heliocentričnom sistemu (levo) i geocentričnom sistemu ili „Ptolemejevom sistemu“ (desno).
Napomena: putanje planete su kružnice prema „Kopernikovom sistemu“ i putanja Marsa je dve godine (umesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti.
Ptolemejeva teorema izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četvorougla ili četverougla na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Ptolomej je napisao nekoliko naučnih rasprava, od kojih će tri odigrati znatnu ulogu u razvoju islamske i evropske nauke. Prva od tih astronomska je rasprava koja je danas poznata kao Almagest (na grčkom, Η Μεγάλη Σύνταξις, Velika rasprava, izvorno Μαθηματική Σύνταξις, Matematička rasprava). Druga je Geografska uputstva, koja predstavlja temeljit prikaz zemljopisnoga znanja grčko-rimskoga sveta. Treća je astrološka rasprava poznata kao Tetrabiblos (Četveroknjižje) u kojoj on pokušava da horoskopsku astrologiju prilagodi tadašnjoj Aristotelovskoj filozofiji prirode. Takođe je objavio i velik broj astronomskih karata, koje su u razdoblju renesanse imale velik uticaj na razvoj evropskog zemljopisa i kartografije. Detaljno je razradio geocentrični sistem koji je po njemu nazvan Ptolomejev sistem.
Almagest
Almagest (arap. [taqrīr] al-mağasti: Najveće [delo]), naslov, u arapskom prevodu, Ptolemejevog kapitalnog dela Veliki naučni sistem [astronomije] napisana na grčkom (‛Hμεγίστη σύνταξıς) u 13 tomova, s potankim prikazom geocentričnog sistema. Uključuje i katalog 1022 zvezde s podatcima o njihovim položajima i zvezdanim veličinama. Katalog potiče verovatno od Hiparha.
U delu od 13 knjiga Veliki matematički sistem astronomije (grč. Μεγάλη μαϑηματιϰὴ σύνταξις τὴς ἀστρονομίας), poznatijem kao Almagest, prema naslovu arapskog prevoda u kojem je sačuvano, sistematski je izložio antičku nauku o svemiru u okviru geocentričnog sistema. Taj se sistem (Ptolemejev sistem) zasniva na pretpostavci da se Sunce, planete i zvezde kreću oko Zemlje kao nepomičnog središta svemira. Iako se zasnivala na pogrešnoj pretpostavci, ta se teorija dobro slagala s posmatranjima kretanja planeta. Tek je Kopernikovom teorijom (1500) Ptolemejev sistem zamijenjen heliocentričnim sistemom. Almagest je naučni tekst s najdužom upotrebom, sve do početka 17. veka i Johana Keplera. Ptolemej je usavršio i matematičku teoriju kretanja Meseca, Sunca i planeta, u boljem skladu s opažanjima, izveo teoriju pomračenja i izneo nove geometrijske dokaze i teoreme. Hiparhov katalog položaja zvezda nadopunio je na 1022 zvezde.
Ptolemejeva hipoteza
Ptolemejev hipoteza izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četvorougla: „U svakom je tetivnom četverouglu produkt dijagonala jednak zbiru produkata dužina suprotnih stranica”:
| A C ¯ | ⋅ | B D ¯ | = | A B ¯ | ⋅ | C D ¯ | + | B C ¯ | ⋅ | A D ¯ |
Ova se hipoteza primenjuje i u trigonometriji.

MG P21 (N)