Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 1966 SRPSKA AKADEMIJA NAUKA
Oblast: Alternativna medicina
Autor: Domaći
ISBN: ORFELIN – NAŠ PRVI FARMAKOGNOZIJSKI PISAC Jovan Tucakov Značaj Orfelinovog Iskusnog Podrumara
Jezik: Srpski
Zdravstveni značaj Orfelinovog `Iskusnog podrumara`- Jovan Tucakov *6161*09-2022
ORFELIN – NAŠ PRVI FARMAKOGNOZIJSKI PISAC
Jovan Tucakov Značaj Orfelinovog Iskusnog Podrumara
Jovan Tucakov autor
Izdavač: SRPSKA AKADEMIJA NAUKA I UMETNOSTI, NAUČNO DELO Beograd 1966.g
Povez tvrd,ćirilica,Strana 137.,ilustrovana cb., format: 24,5 x 17,5 cm ,težina 370.grama
Stanje knjige -nekorištena
O knjizi
Spisak narodnih i latinskih imena biljaka u RESTERU trav, korenij i drugih aromatičeskih veščej, Botanička klasifikacija, Biljne droge, Hemijska podela droga, Farmakodinamska podela biljaka, Fiziološko dejstvo i toksikologija bilja u Podrumaru, Vina od raznih plodova, Galenska podela vina...
Značaj Orfelinovog Iskusnog Podrumara...
ORFELINOV „ISKUSNI PODRUMAR“
Lekovitost travnih vina
Orfelinov Iskusni podrumar ima nekoliko stotina recepata za spravljanje travnih vina i mnogih drugih alkoholnih i bezalkoholnih napitaka i lekova. U knjizi se govori i o načinu i vremenu berbe i sušenja lekovitog bilja i o korisnosti i lekovitoj vrednosti složenih preparata izrađenih od preko 200 domaćih i egzotičnih lekovitih i mirisnih biljaka koje imaju realnu enološku, farmakognozijsku i terapijsku vrednost.
* * *
ZNAČAJ LEKOVITOG BILJA, njegovu terapijsku
vrednost i njegovu u to vreme dominantnu upotrebu u našem narodu dobro zapažaju i naši narodni prosvetitelji iz druge polovine XVIII veka, pa tome pitanju, prirodno, posvećuju posebnu pažnju u svojim rodoljubivim spisima. Tako i Zaharija Stefanović Orfelin (1726–1785), nesuđeni lekar, dostojan preteča besmrtnog Dositeja Obradovića, naš najznamenitiji pisac XVIII veka, prvi otkriva srpskom narodu pojmove o prirodi i vaseljeni i ustaje protiv neznanja i praznoverica koje su tada vladale.
Orfelinov Veliki srpski travnik ima oko 500 biljaka! Neumorni prosvetitelj svoga roda daje svim biljkama pored latinskog i narodno ime, a u odeljku „polza i upotreblenije“ čitaocu pruža dragocene podatke iz materije medike i terapije onako kako se to radilo u to vreme u Evropi. Na primer, kad piše o mušmuli, Orfelin daje, pored ostalog, i ovo dragoceno uputstvo: Zrjele mušmule esu izrednoe ljekarstvo protiv bistre stolice, serdobolje, krovopljuvanja, tečenja sjemena i mnogoga mjesečnoga ženskoga; radi čega možno nih s medom ili sa šećerom, kako kruške pripraviti. I danas se mušmula – zbog toga što sadrži dosta tanina i drugih polifenolskih jedinjenja, zatim pektina,voćnog šećera, vitamina C i karotena – uspešno koristi za sprečavanje dijareje (proliva) i ulazi u sastav raznih farmaceutskih dijetetskih preparata koji se daju kao izvrsna sredstva u borbi protiv dosadnih i često smrtonosnih proliva, osobito u dece za vreme leta.
Orfelinov Iskusni podrumar ima nekoliko stotina recepata za spravljanje travnih vina i mnogih drugih alkoholnih i bezalkoholnih napitaka i lekova. U knjizi se govori i o načinu i vremenu berbe i sušenja lekovitog bilja i o korisnosti i lekovitoj vrednosti složenih preparata izrađenih od preko 200 domaćih i egzotičnih lekovitih i mirisnih biljaka koje imaju realnu enološku, farmakognozijsku i terapijsku vrednost.
ISTORIJA POZNAVANJA I UPOTREBA LEKOVA je deo kulturne istorije čovečanstva. Farmakologija je nauka o lekovima. Ona proučava, pre
svega, fiziološko dejstvo i sudbinu lekova u organizmu, njihovo izlučivanje i način upotrebe. Farmakoterapija je nauka o upotrebi lekova u lečenju bolesti, dakle, grana farmakologije. Fitoterapija je grana farmakologije koja se bavi lečenjem pomoću bilja.
Farmakognozija je nauka o drogama, o prirodnim lekovima anorganskog (mineralnog) i organskog (biljnog i životinjskog) porekla. Njen naziv potiče od dve grčke reči – farmakon, što znači lek,otrov ili droga, i gnosis, što znači znanje ili poznavanje.
U nekim zemljamafarmakognozija se naziva materia medica, a stari naziv bio je poznavanje droga. Naziv „farmakognozija“ prvi je upotrebio Sidler 1845. godine, i on je danas prihvaćen bezmalo u svim zemljama.
Pelen je ušao i u pošalice, malo gorke kao što je i on, ali ih narod još uvek rado upotrebljava:
Po narodnom shvatanju nema gorče biljke od pelena. Toksikolog će u ovim divnim stihovima, punim dubokog sadržaja i neizmerne tuge, videti još nešto, jer je pelen u većoj dozi otrovan:
Orfelinov Iskusni podrumar ima nekoliko stotina recepata za spravljanje travnih vina i mnogih drugih alkoholnih i bezalkoholnih napitaka i lekova. U knjizi se govori o načinu i vremenu berbe i sušenja lekovitog bilja i o korisnosti i lekovitoj vrednosti složenih preparata izradjenih od preko 200 domaćih i egzotičnih lekovitih i mirisnih biljaka koje imaju realnu enološku, farmakognozijsku i terapijsku vrednost. Znalačko uputstvo o vremenu i načinu bralja, sušenja i čuvanja lekovitog billjka koje skoro ni u čemu ne zaostaje za današnjim principima, daje zaharije Stefanović Orfelin u svom Iskusnom podrumaru
Orfelinov Veliki srpski travnik ima oko 500 biljaka. Neumorni prosvetitel» svoga roda daje svim biljkama pored latinskog i narodno ime, a u odelku „polza i upotreblenije“ čitaocu pruža dragocene podatke iz materije medike i terapije onog doba kako se to radilo u to vreme u Evropi. Tako, na primer, kad piše o mušmuli, Zaharije Orfelin, pored ostalog, daje i ovo dragoceno uputstvo: „Zrjele mušmule esu izrednoe ljekarstvo protiv bistre stolice, serdobolje, krovopljuvanja, tečenja sjemena i mnagoga mjesečnoga ženskoga; radi čega možno nih s medom, ili sa šećerom, kako kruške pripraviti.“ I danas se mušmula — zbog toga što salrži dosta tanina i drugih polifelonskih jedinjenja, zatim pektina, voćnog šećera, vitamina S i karotena — uspešno koristi za sprečavanje dijareje i ulazi u sastav raznih farmaceutskih dijetetskih preparata koji se daju kao izvrsna sredstva u borbi protiv dosadnih i često smrtonoonih proliva, pogotovo dece za vreme leta.