pregleda

Milica Ostojić - POGLED IZ ITALIJE


Stara cena

300

din
-20%
Cena:
240 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Čukarica,
Beograd-Čukarica
Prodavac

drinos (9976)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 25265

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2012
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Milica Ostojić: POGLED IZ ITALIJE, Beogradska knjiga 2012, tvrdi povez, str. 281.
Izabrani novinski tekstovi, razgovori.
Očuvanost 4; ima posvetu.

MALA PREPORUKA ZA ČITANJE KNJIGE MILICE OSTOJIĆ

Milica Ostojić upućuje pogled iz Italije prema svojoj rodnoj zemlji i prema svom životu, prošlom, uglavnom provedenom u toj istoj zemlji. Ima u Miličinoj knjizi i Italije, nešto od njenog života življenog poslednjih petnaestak godina u večnom gradu na Tibru,

ali u svim njenim novinarskim pričama, a naročito u autobiografskim komentarima uz te priče, prisutna je Srbija, Kosovo, njena Vojvodina i njen Beograd. Ništa novo u novinarsko-putopisnom žanru: čak i u knjigama o Italiji naših najznačajnijih pisaca, Ljubomira Nenadovica i Miloša Crnjanskog, dominantna je priča o svojoj zemlji, o svojim korenima. Kod Nenadovića uglavnom je to priča o Crnoj Gori i geniju-pesniku Njegošu, tačnije o njegovom snu o slobodnoj Crnoj Gori i Srbiji. Kod Crnjanskog, u njegovoj najlepšoj knjizi o Italiji `Kod Hiperborejaca`, kroz priču o Italiji zahvaćenoj fašizmom, priča se u stvari o Jugoslaviji koja će - to sluti Crnjanski - nestati u vihoru Drugog svetskog rata i u koju će se pisac vratiti, poput Odiseja, tek posle dvadesetak godina potucanja po svetu.

S Milicom Ostojić sam se intenzivno družio dok sam boraviou Rimu, u periodu od 2005. do 2008. godine. Većinu mesta koju Milica pominje u svojoj knjizi - kancelarija u Pres-centru u Ulici Umilta, sedište RAI na periferiji Rima (zaista u parku, čiji miris autorku podseća na mirise beogradskog drveća) - dobro su mipoznata, kao što sam imao i prilike da se sretnem s nekolicinom Miličinih sagovornika (novinar Rikardo Iakona, diplomata Serđo Romano). U to vreme istina o Srbiji i Kosovu još je teško nalazila prostora u glavnim italijanskim medijima, a Milica je bila jedna od retkih naših novinara, koja se, bez ikakve zvanične podrške s naše strane, borila za tu istinu. Bila je to mukotrpna borba (što se uostalom vidi i iz tekstova u ovoj knjizi). I nije ostala bez rezultata. Storija o Kosovu i Srbiji na programima RAI i u Stampi, Republici i Korijere dela sera bila je, početkom 2008, sasvim drugačija od one koja je dugo, posle NATO bombardovanja, vladala u italijanskim medijima. Mali doprinos za tu promenu sigurno pripada i Milici, koja je koristila svaku priliku da ispriča priču jedne priče, po mnogo čemu nerazumljive i nejasne čak i za dobro obaveštene Italijane.

Miličina knjiga bi se mogla podeliti u tri dela.

U prvom je nekoliko razgovora, vođenih uoči raspada Jugoslavije, sa nekoliko legendi beogradskog kulturnog života. Izdvajaju se razgovori s Aleksandrom Derokom i Raškom Dimitrijevićem, dvojicom savremenika, svetskih intelektualaca… Njihova priča o vezama srpskih i svetskih intelektualaca, pre svega pariskih, iz koje se jasno vidi koliko je srpska kulturna elita bila evropska a Beograd metropola, kao da nagoveštava onu koja sledi (a koju njeni sagovornici neće doživeti) u kojoj će se te veze zaboraviti, a Srbija i Beograd olako otpisati iz tradicije i kulture evropskih naroda. Kao da se Milica pita: Šta se to desilo da smo za tren proglašeni za varvare i postali rak-rana na telu evropske civilizacije?

U drugom delu su razgovori sa simbolima srpskog stradanja: prvi je sa Ljubanom Jednakom, jedinim preživelim iz strašnog ustaškog pokolja u crkvi u Glini; drugi je sa danas već zaboravljenim Đorđem Martinovićem, Srbinom s Kosova, na ko mesu se šiptar

ski zločinci iživljavali. Ta dva razgovora mogu, ako ništa drugo, da pojasne mnoge stvari, tako nerazumljive i nepristupčane strancima, iz krvave i zamršene istorije balkanskih naroda.

U trećem delu su prilozi o viđenijim italijanskim intelektualcima koji su imali i sluha i razumevanja za ono što se ne davno događalo na Balkanu. Italija je bila među prvim zemljama koja je priznala Kosovo, ali politika italijanske vlade često je bila u raskoraku s mišljenjem i osecanjima sopstvenog naroda. To, svakako,vrlo ubedljivo pokazuje i Milicina knjiga.

Knjige možete preuzeti: 1. Poštom - preporučena tiskovina ili paket, plaća se unapred na račun ili preko postneta. Poštarina je od 138 do 211 rsd za tiskovine , paketi od 200 do 400 rsd.
2. Poštom pouzećem, ova pošiljka se preuzima na šalteru pošte.

3. Postekspresom pouzećem. Poštarina je od 435 dinara pa naviše što zavisi od težine pošiljke.
4. Postekspresom posle uplate unapred, sami plaćate poštarinu pri prijemu od 350 rsd pa naviše, zavisi od težine.

- Ili lično na adresi prodavca Cerak Kadinjača ulica ili ispred obližnjeg Maksija u Jablaničkoj ulici.
- Takođe donosim knjige do Zelenog venca (ulaz u Mek) ili kod pošte u Zmaj Jovinoj u popodnevnim satima u preciznom terminu (osim nedelje).

Načini plaćanja:
- POSTNET UPLATA U POŠTI na ime prodavca i broj telefona.
- Uplata na račun: 205-9001005917386-97 NLB Komercijalna banka

--------------------------------------------------
- Knjige su korišćene ili antikvarne u dobrom stanju, ocena očuvanosti 3, 4, 5.
-------------------------------------------------------
- Ako šaljem knjigu na drugu adresu obavestite me odmah po kupovini a svakako pre uplate. Potrebno je da kupac ima preciznu adresu za prijem pošiljke, puno ime, tačan naziv ulice, broj kuće ili zgrade sa brojem stana. Ako se šalje na adresu firme navesti njen naziv.
-------------------------------------------------------------
Za inostranstvo šaljem manje pošiljke, plaća se unapred preko WU , MoneyGram ili Ria Money servisa ili preko međunarodne poštanske uputnice. Poštarina je od 20 evra pa naviše.

Ne šaljem pouzećem kupcima sa 0 ocena ili sa više negativnih.
-------------------------------------------------------------
Postoji problem sa slanjem knjiga na Kosovo i Metohiju pa bih molio kupce sa tog prostora da za sada ne kupuju knjige.

Katalog knjiga:
http://drinos.kupindo.com/kupindo

Predmet: 56972711
Milica Ostojić: POGLED IZ ITALIJE, Beogradska knjiga 2012, tvrdi povez, str. 281.
Izabrani novinski tekstovi, razgovori.
Očuvanost 4; ima posvetu.

MALA PREPORUKA ZA ČITANJE KNJIGE MILICE OSTOJIĆ

Milica Ostojić upućuje pogled iz Italije prema svojoj rodnoj zemlji i prema svom životu, prošlom, uglavnom provedenom u toj istoj zemlji. Ima u Miličinoj knjizi i Italije, nešto od njenog života življenog poslednjih petnaestak godina u večnom gradu na Tibru,

ali u svim njenim novinarskim pričama, a naročito u autobiografskim komentarima uz te priče, prisutna je Srbija, Kosovo, njena Vojvodina i njen Beograd. Ništa novo u novinarsko-putopisnom žanru: čak i u knjigama o Italiji naših najznačajnijih pisaca, Ljubomira Nenadovica i Miloša Crnjanskog, dominantna je priča o svojoj zemlji, o svojim korenima. Kod Nenadovića uglavnom je to priča o Crnoj Gori i geniju-pesniku Njegošu, tačnije o njegovom snu o slobodnoj Crnoj Gori i Srbiji. Kod Crnjanskog, u njegovoj najlepšoj knjizi o Italiji `Kod Hiperborejaca`, kroz priču o Italiji zahvaćenoj fašizmom, priča se u stvari o Jugoslaviji koja će - to sluti Crnjanski - nestati u vihoru Drugog svetskog rata i u koju će se pisac vratiti, poput Odiseja, tek posle dvadesetak godina potucanja po svetu.

S Milicom Ostojić sam se intenzivno družio dok sam boraviou Rimu, u periodu od 2005. do 2008. godine. Većinu mesta koju Milica pominje u svojoj knjizi - kancelarija u Pres-centru u Ulici Umilta, sedište RAI na periferiji Rima (zaista u parku, čiji miris autorku podseća na mirise beogradskog drveća) - dobro su mipoznata, kao što sam imao i prilike da se sretnem s nekolicinom Miličinih sagovornika (novinar Rikardo Iakona, diplomata Serđo Romano). U to vreme istina o Srbiji i Kosovu još je teško nalazila prostora u glavnim italijanskim medijima, a Milica je bila jedna od retkih naših novinara, koja se, bez ikakve zvanične podrške s naše strane, borila za tu istinu. Bila je to mukotrpna borba (što se uostalom vidi i iz tekstova u ovoj knjizi). I nije ostala bez rezultata. Storija o Kosovu i Srbiji na programima RAI i u Stampi, Republici i Korijere dela sera bila je, početkom 2008, sasvim drugačija od one koja je dugo, posle NATO bombardovanja, vladala u italijanskim medijima. Mali doprinos za tu promenu sigurno pripada i Milici, koja je koristila svaku priliku da ispriča priču jedne priče, po mnogo čemu nerazumljive i nejasne čak i za dobro obaveštene Italijane.

Miličina knjiga bi se mogla podeliti u tri dela.

U prvom je nekoliko razgovora, vođenih uoči raspada Jugoslavije, sa nekoliko legendi beogradskog kulturnog života. Izdvajaju se razgovori s Aleksandrom Derokom i Raškom Dimitrijevićem, dvojicom savremenika, svetskih intelektualaca… Njihova priča o vezama srpskih i svetskih intelektualaca, pre svega pariskih, iz koje se jasno vidi koliko je srpska kulturna elita bila evropska a Beograd metropola, kao da nagoveštava onu koja sledi (a koju njeni sagovornici neće doživeti) u kojoj će se te veze zaboraviti, a Srbija i Beograd olako otpisati iz tradicije i kulture evropskih naroda. Kao da se Milica pita: Šta se to desilo da smo za tren proglašeni za varvare i postali rak-rana na telu evropske civilizacije?

U drugom delu su razgovori sa simbolima srpskog stradanja: prvi je sa Ljubanom Jednakom, jedinim preživelim iz strašnog ustaškog pokolja u crkvi u Glini; drugi je sa danas već zaboravljenim Đorđem Martinovićem, Srbinom s Kosova, na ko mesu se šiptar

ski zločinci iživljavali. Ta dva razgovora mogu, ako ništa drugo, da pojasne mnoge stvari, tako nerazumljive i nepristupčane strancima, iz krvave i zamršene istorije balkanskih naroda.

U trećem delu su prilozi o viđenijim italijanskim intelektualcima koji su imali i sluha i razumevanja za ono što se ne davno događalo na Balkanu. Italija je bila među prvim zemljama koja je priznala Kosovo, ali politika italijanske vlade često je bila u raskoraku s mišljenjem i osecanjima sopstvenog naroda. To, svakako,vrlo ubedljivo pokazuje i Milicina knjiga.
56972711 Milica Ostojić - POGLED IZ ITALIJE

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.