pregleda

Ratni Album 1912-1915.g Rista Marijanović-foto album


Cena:
1.350 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Čurug,
Žabalj
Prodavac

gostezo (4833)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7174

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: 86-367-0078-7
Godina izdanja: 1987
Autor: Domaći
Oblast: Monografije
Jezik: Srpski

Ratni Album 1912-1915.g Rista Marijanović-foto album *6173*09-2022
Rista Marijanović autor ISBN 86-367-0078-7
izdavač: Dečije Novine 1987.g
Tvrd povez,ćirilica,118 str. Kunstdruk, bogato ilustrovano, veći format: 28,5 x 24,5 cm. težina 770.grama
stanje: vrlo očuvana-nema ispisivanja,
Rista Marijanović snima ratne prizore, počev od mobilizacije, prvog artiljerijskog bombardovanja kod Ristovca, osobođenja pojedinih gradova do zarobljenih turskih vojnika u Prvom balkanskom ratu. Šalje ih neposredno s bojišta poznatim evropskim listovima kao iliustracije uz novinske izveštaje njihovih dopisnika. Većinu fotografija, pak, objavljuje po povratku u Pariz, na stranama svog `Njujork heralda`. Bila je to dragocena hronika u slikama dana koji su zapalili Balkan, a dobrom delu Evrope doneli dodatne glavobolje.
S iskustvom iz prethodnih vojevanja, Marjanović prati i snima događaje od početka rata: odlazak u rat, izgon i bežaniju srpskog stanovništva pred nastupanjem neprijatelja iz mesta u Posavini, Jadru i Rađevini, naročito oko zavičajnog Šapca, Cersku i Kolubarsku bitku, nesrećno povlačenje preko Kosova i Albanije, boravak vojske na Krfu i, na kraju, ulazak srpske vojske u oslobođene gradove.
O važnosti Marjanovićevih fotografija s ratišta koje su obišle svet možda ponajbolje svedoči dopis Ministarstva vojnog upućen, oktobra 1918. godine, načelniku Vrhovne komande u kome se traži da se Risti Marjanoviću omogući slobodno kretanje po frontu jer:
Naše pamćenje istorije bilo bi mnogo siromašnije, dobrim delom i neuverljivije, da fotograf Rista Marjanović nije stvar uzeo u svoje ruke i s prvih linija fronta svet slikom izveštavao o danima kad se stvarala istorija s početka veka za nama..
Pouzdanih tragova nema, ostali su samo dronjci prepričavanih i dopričavanih priča u izbledelim sećanjima davno već upokojenih savremenika i, grehote li, tek u gotovo usputnim beleškama o životu i delu Riste Marjanovića, jednog od naših najznačajnijih fotografa i fotoreportera. Te priče vele da, upravo zahvaljujući našem Risti, danas i `ptičice` znaju kako je to izgledalo kada su braća Rajt konačno dokazala da čovek može da bude `tica. O tome, uostalom, svedoči i svaka iole pristojnija enciklopedija na planeti.
Istina je da Šapčanin svojim fotoaparatom nije za večnost sačuvao prvi let Orvila i Vilbura Rajta, onaj što se zbio hladnog decembarskog četvrtka 1903. godine, na poljani Kiti Houk u Severnoj Karolini. Učinio je to pet godina kasnije, kad je Vilbur svojim `flajerom` zadivio Francuze. Naime, Rista Marjanović je tog leta postao urednik ilustracije u pariskom dopisništvu `Njujork heralda`, ne propuštajući da se kao ugledan fotoreporter uvek nađe na mestu gde se stvarala istorija.
Narednog leta njegova fotografija poletanja Luja Blerioa na put preko Lamanša dugačak 41 kilometar zasluženo se našla na naslovnim stranama mnogih novina. Stiže da kroz objektiv zabeleži krunisanja i sahrane engleskih kraljeva, posetu kralja Petra i drugih balkanskih vladara Parizu 1910. godine, u vreme kad su potpisivali srpsko-bugarsko-grčki savez za borbu protiv Turaka. Ne promiču mu ni potresni prizori velikih poplava, zemljotresa, ali i zabranjenih dvoboja, važnih sportskih nadmetanja, scene iz mondenskog života `grada svetlosti`...
To su činjenice koje, nažalost, nemaju potvrdu u našim arhivima, kaže Milojko Gordić, autor važne `Zbirke foto-negativa Riste Marjanovića`. Svi negativi s pominjanih događanja ostali su mahom u redakciji `Njujork heralda`, ali i drugih novina u kojima je objavljivao.
Sačuvano je, zato, mnoštvo tragova rada Riste Marjanovića kod nas, posebno iz Balkanskih i Prvog svetskog rata. Tačno 8542 fotonegativa danas se čuva u Arhivu Srbije, kao i u Fondu Ministarstva inostranih dela Kraljevine Srbije. Oni su, nesumnjivo, jedno od najvažnijih svedočanstava vremena kad se, iz dana u dan, stvarala istorija i kad je svet trebalo na vidljiv način uveriti da Srbija daje i te kakav doprinos savezničkoj borbi.
Pa da vidimo čime je to Rista Marjanović zaslužio da bude jedan od najznačajnijih fotografa s ovih područja...

NEŠALJEM ZA INOSTRANSTVO....isključivo slanje pošiljka preporuka-nikako običnom poštom -NEŠALJEM POUZEĆEM-samo ako postignemo dogovor,SLANJE ISKLJUČIVO POŠTOM- Nesaljem otkupom..šaljem isključivo poštom.PTT SRBIJE..
/moguće uplate i preko post-neta. NEŠALJEM ZA INOSTRANSVO
-OBAVEZNO IME AUKCIONARA NA UPLATI.-PRVOM PORUKOM-OBAVEZNO-JASNO POTVRDITI:
KUPOVINOM PREDMETA- OBAVEZNO POTVRDITI ADRESU I PODATKE PRIMAOCA-TELEFON--1. OPCIJU SLANJA- 2. -OPCIJU PLAĆANJA-PORUKOM NA KUPINDU- NESNOSIM ODGOVORNOST AKO SE NEPOTVRDI I POŠALJEM KAKO JE U PODATCIMA ČLANA SA KUPINDA.
Troškove slanja snosi kupac koji bira i način slanja-isključivo preporukom.
NEŠALJEM POUZEĆEM. ISKLJUČIVO preporučena pošta,POSTEXPRESS,PAKET,VREDNOSNO PISMO-ZAVISNO OD VREDNOSTI ROBE -lično o trošku kupca.Plaćanje pre slanja plus troškovi dostave a delom i pakovanja-snosi kupac.za veće iznose paketa za vrednosti-vrednosna pošiljka-(OBAVEZNO OSIGURANJE..VREDNOSTI PAKETA..objedinjene pošiljke smanjuju troškove-dogovor moguć
-VREDNIJE NOVČIĆE NOVČANICE ŠALJEM VREDNOSNIM PISMOM.


Predmet: 72198705
Ratni Album 1912-1915.g Rista Marijanović-foto album *6173*09-2022
Rista Marijanović autor ISBN 86-367-0078-7
izdavač: Dečije Novine 1987.g
Tvrd povez,ćirilica,118 str. Kunstdruk, bogato ilustrovano, veći format: 28,5 x 24,5 cm. težina 770.grama
stanje: vrlo očuvana-nema ispisivanja,
Rista Marijanović snima ratne prizore, počev od mobilizacije, prvog artiljerijskog bombardovanja kod Ristovca, osobođenja pojedinih gradova do zarobljenih turskih vojnika u Prvom balkanskom ratu. Šalje ih neposredno s bojišta poznatim evropskim listovima kao iliustracije uz novinske izveštaje njihovih dopisnika. Većinu fotografija, pak, objavljuje po povratku u Pariz, na stranama svog `Njujork heralda`. Bila je to dragocena hronika u slikama dana koji su zapalili Balkan, a dobrom delu Evrope doneli dodatne glavobolje.
S iskustvom iz prethodnih vojevanja, Marjanović prati i snima događaje od početka rata: odlazak u rat, izgon i bežaniju srpskog stanovništva pred nastupanjem neprijatelja iz mesta u Posavini, Jadru i Rađevini, naročito oko zavičajnog Šapca, Cersku i Kolubarsku bitku, nesrećno povlačenje preko Kosova i Albanije, boravak vojske na Krfu i, na kraju, ulazak srpske vojske u oslobođene gradove.
O važnosti Marjanovićevih fotografija s ratišta koje su obišle svet možda ponajbolje svedoči dopis Ministarstva vojnog upućen, oktobra 1918. godine, načelniku Vrhovne komande u kome se traži da se Risti Marjanoviću omogući slobodno kretanje po frontu jer:
Naše pamćenje istorije bilo bi mnogo siromašnije, dobrim delom i neuverljivije, da fotograf Rista Marjanović nije stvar uzeo u svoje ruke i s prvih linija fronta svet slikom izveštavao o danima kad se stvarala istorija s početka veka za nama..
Pouzdanih tragova nema, ostali su samo dronjci prepričavanih i dopričavanih priča u izbledelim sećanjima davno već upokojenih savremenika i, grehote li, tek u gotovo usputnim beleškama o životu i delu Riste Marjanovića, jednog od naših najznačajnijih fotografa i fotoreportera. Te priče vele da, upravo zahvaljujući našem Risti, danas i `ptičice` znaju kako je to izgledalo kada su braća Rajt konačno dokazala da čovek može da bude `tica. O tome, uostalom, svedoči i svaka iole pristojnija enciklopedija na planeti.
Istina je da Šapčanin svojim fotoaparatom nije za večnost sačuvao prvi let Orvila i Vilbura Rajta, onaj što se zbio hladnog decembarskog četvrtka 1903. godine, na poljani Kiti Houk u Severnoj Karolini. Učinio je to pet godina kasnije, kad je Vilbur svojim `flajerom` zadivio Francuze. Naime, Rista Marjanović je tog leta postao urednik ilustracije u pariskom dopisništvu `Njujork heralda`, ne propuštajući da se kao ugledan fotoreporter uvek nađe na mestu gde se stvarala istorija.
Narednog leta njegova fotografija poletanja Luja Blerioa na put preko Lamanša dugačak 41 kilometar zasluženo se našla na naslovnim stranama mnogih novina. Stiže da kroz objektiv zabeleži krunisanja i sahrane engleskih kraljeva, posetu kralja Petra i drugih balkanskih vladara Parizu 1910. godine, u vreme kad su potpisivali srpsko-bugarsko-grčki savez za borbu protiv Turaka. Ne promiču mu ni potresni prizori velikih poplava, zemljotresa, ali i zabranjenih dvoboja, važnih sportskih nadmetanja, scene iz mondenskog života `grada svetlosti`...
To su činjenice koje, nažalost, nemaju potvrdu u našim arhivima, kaže Milojko Gordić, autor važne `Zbirke foto-negativa Riste Marjanovića`. Svi negativi s pominjanih događanja ostali su mahom u redakciji `Njujork heralda`, ali i drugih novina u kojima je objavljivao.
Sačuvano je, zato, mnoštvo tragova rada Riste Marjanovića kod nas, posebno iz Balkanskih i Prvog svetskog rata. Tačno 8542 fotonegativa danas se čuva u Arhivu Srbije, kao i u Fondu Ministarstva inostranih dela Kraljevine Srbije. Oni su, nesumnjivo, jedno od najvažnijih svedočanstava vremena kad se, iz dana u dan, stvarala istorija i kad je svet trebalo na vidljiv način uveriti da Srbija daje i te kakav doprinos savezničkoj borbi.
Pa da vidimo čime je to Rista Marjanović zaslužio da bude jedan od najznačajnijih fotografa s ovih područja...
72198705 Ratni Album 1912-1915.g Rista Marijanović-foto album

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.