| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: 1-57717-035-0
Godina izdanja: 1997
Jezik: Engleski
Oblast: Istorija umetnosti
Autor: Strani
TODTRI Book 1997 128 strana : ilustrovano u boji
odlična očuvanost
zpk
„Renesansa : Remek-dela umetnosti i arhitekture“ Suzan Rajt je pregled umetnosti i arhitekture renesanse, evropskog kulturnog pokreta koji je nastao u Italiji, a potom se proširio širom Evrope. Knjiga kroz najznačajnija umetnička dela predstavlja prom novog odnosa prema čoveku i svetu. Umetnici sve više proučavaju prirodu, ljudsko telo, prostorenu od srednjovekovnog ka humanističkom shvatanju čoveka, prirode i umetnosti.
Rezime
Renesansa označava obnovljeno interesovanje za antičku Grčku i Rim, ali i razvoj novog odnosa prema čoveku i svetu. Umetnici sve više proučavaju prirodu, ljudsko telo, prostor i perspektivu, nastojeći da prikažu svet realističnije i u skladu sa zakonima proporcije i perspektive.
Važnu ulogu imaju bogati mecene, naročito u italijanskim gradovima poput Firence, Rima i Venecije. Umetnost postaje sredstvo predstavljanja religijskih ideja, ali i ličnog ugleda, političke moći i kulturnog prestiža.
Glavne karakteristike renesansne umetnosti
humanizam – naglašavanje vrednosti i dostojanstva čoveka;
povratak antici – proučavanje grčke i rimske umetnosti;
realizam – pažljivo posmatranje prirode i čovekovog tela;
perspektiva – stvaranje uverljivog prostora na ravnoj površini;
proporcija – matematičko i anatomsko proučavanje sklada;
svetlost i senka – stvaranje volumena i prostornosti;
individualnost – veće interesovanje za ličnost umetnika i prikazanog čoveka;
arhitektonska harmonija – simetrija, geometrija i sklad proporcija.
Najvažniji umetnici
Leonardo da Vinči predstavlja ideal renesansnog univerzalnog čoveka. Bavio se slikarstvom, anatomijom, prirodom, tehnikom i naukom. Njegova dela „Mona Liza“ i „Tajna večera“ predstavljaju vrhunce renesansnog slikarstva.
Mikelanđelo Buonaroti poznat je kao slikar, vajar i arhitekta. Njegova dela „David“, „Pijeta“ i oslikavanje tavanice Sikstinske kapele predstavljaju monumentalni izraz renesansnog shvatanja čoveka.
Rafael Santi poznat je po harmoniji, jasnoći kompozicije i idealizovanoj lepoti. Njegova „Atinska škola“ predstavlja simbol renesansnog povezivanja umetnosti, filozofije i antičke tradicije.
Donatelo je jedan od ključnih renesansnih vajara i među prvima koji su obnovili antički pristup ljudskom telu.
Đoto se često navodi kao važna prethodnica renesanse zbog novog načina prikazivanja prostora, emocija i ljudskih figura.
Renesansna arhitektura
U arhitekturi se obnavljaju antički stubovi, lukovi, kupole i klasični redovi.
Jedan od najznačajnijih arhitekata je Filipo Bruneleski, čija je kupola firentinske katedrale jedan od simbola renesansne arhitekture.
Leon Batista Alberti razvija teoriju arhitekture zasnovanu na proporciji, harmoniji i klasičnim uzorima.
Kasnija renesansa u Rimu povezuje se sa velikim projektima Bazilike Svetog Petra, u kojima učestvuju vodeći umetnici i arhitekte tog vremena.
Renesansa kao promena pogleda na čoveka
Jedna od najvažnijih promena jeste razvoj humanizma.
Čovek se sve više posmatra kao biće sposobno za:
razmišljanje;
stvaralaštvo;
istraživanje prirode;
moralni izbor;
obrazovanje;
umetničko izražavanje.
To ne znači nestanak religije. Naprotiv, veliki deo renesansne umetnosti i dalje je hrišćanski, ali se religijske teme prikazuju sa većim interesovanjem za ljudsko telo, emocije, prostor i individualnost.
Ključne reči
renesansa
umetnost
arhitektura
humanizam
antika
Grčka
Rim
Firenca
Rim
Venecija
perspektiva
proporcija
realizam
anatomija
čovek
priroda
mecenstvo
slikarstvo
vajarstvo
arhitektura
Leonardo da Vinči
Mikelanđelo
Rafael Santi
Donatelo
Đoto
Bruneleski
Alberti
Mona Liza
Tajna večera
David
Pijeta
Sikstinska kapela
Atinska škola
renesansni humanizam
Najvažnija ideja
Renesansna umetnost predstavlja obnovu antičkih uzora i novo interesovanje za čoveka, prirodu i racionalni poredak sveta, što se u umetnosti izražava kroz realizam, perspektivu, proporciju, proučavanje anatomije i skladnu arhitekturu.