Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski
Lepo očuvano
Redak katalog
Rođen je u Petrinji ali je detinjstvo proveo u mestu Hlebine.
Godine 1920. upisao se na Akademiju za umjetnost i obrt u Zagrebu, gde je učio kod Vladimira Becića i Tomislava Krizmana. Godine 1926. dobio je stipendiju za odlazak u Pariz. U Parizu je proveo dve godine, između ostalog izučavajući slikarstvo Pitera Brojgela čiji se uticaj može videti na njegovim slikama.
Prvu izložbu je imao 1926. godine u salonu Urlih u Zagrebu. Slikao je slike socijalne tematike, pre svega pokazujući eksploataciju hrvatskih seljaka.
Godine 1929. je, zajedno sa Ivanom Tabakovićem, Jurajem Plančićem i Otonom Postružnikom osnovao socijalno-angažovanu grupu `Zemlja`.
Godine 1930. osnovao je školu `Hlebine` koja je bila namenjena mladim slikarima seljacima, i koja je bila orijentisana ka naivnoj umetnosti. Jedan od njegovih učenika je bio Ivan Generalić koji je kasnije stekao međunarodno priznanje.
Od 1936. Hegedušić je predavao na Akademiji u Zagrebu. 30-ih godina nekoliko puta je hapšen za vreme anti-komunističkih pritisaka.
Za vreme ustaške vladavine bio je pod zaštitom Alojzija Stepinca, a rat je proveo mirno, slikajući često religiozne slike. Nakon rata i uspostavljanja komunističke vlade, dobio je mesto profesora na zagrebačkoj Akademiji.
Godine 1945. imenovan je za redovnog člana Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i imenovan za majstora slikara.
Osim slikanja, bavio se crtežom i dizajnirao scenografiju za teatar.
Umro je 1975. godine.
Hegedušić, Krsto, hrvatski slikar (Petrinja, 26. XI. 1901 – Zagreb, 7. IV. 1975). Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1926 (T. Krizman, V. Becić), potom se usavršavao u Parizu 1926–28. Godine 1929. bio je jedan od pokretača i osnivača Udruženja umjetnika Zemlja. U Hlebinama počeo 1930. podučavati seljake slikarstvu, pa se ondje tijekom vremena razvila tzv. hlebinska slikarska škola. U časopisima i zbornicima (Književnik, Savremena stvarnost, Pečat, Ars) objavljivao članke o likovnoj i kulturnoj problematici. Zbog svojih socijalističkih pogleda u više je navrata bio zatvaran. Od 1937. predavao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu; od 1950. vodio Majstorsku radionicu za poslijediplomski studij slikarstva. Jedan od utemeljitelja skupine Mart (1956). Bio je član JAZU (danas HAZU) od 1948. Godine 1953. pokrenuo je časopis Bulletin Instituta za likovne umjetnosti i potaknuo osnivanje Arhiva za likovne umjetnosti i Kabineta grafike HAZU. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1970).
U traganju za samostalnim, istodobno nacionalnim i socijalnim likovnim govorom, nalazio je poticaje u flamanskom slikarstvu i angažiranome realizmu skupine nova stvarnost, preuzimao je iskustva ekspresionizma, kubizma, fovizma. U hrvatsko slikarstvo unosio je gotovo posvemašnju plošnost boja mjesnoga kolorita, nižući intenzivne kromatske površine jednu do druge. Na njegovim se jednostavnim kompozicijama iz toga razdoblja prepleću satirički, groteskni i nadrealni elementi (Bilo nas je pet u kleti, 1927; Rekvizicija, 1929; Poplava, 1932; Justitia, 1934; Bitka kod Stubice, 1939). Tih je godina izdao zbirku realističkih socijalno angažiranih crteža Podravski motivi, s predgovorom M. Krleže (1932). Od 1945. razrađivao je vlastiti koncept, pročišćavao i sažimao likovni izraz, proširivao krug motiva (sve su češći motivi grada), a u djela nerijetko unosio tjeskobu i prosvjed (Marija Gorska, 1950; Liquer Foxy, 1959; Soho, 1967). Godine 1969. izradio svečani zastor Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu (Anno Domini 1573); za isto je kazalište radio scenografije i kostime (Adelova pjesma, I. Parać; Matija Gubec, M. Begović). Godine 1971–74. izradio je predloške za ciklus fresaka u Spomen-domu na Tjentištu, BiH; lapidarnim realizmom prikazao je mnogobrojne potresne ratne prizore (Tifusari, Zbjeg, Apokalipsa). Ilustrirao je knjige (Balade Petrice Kerempuha M. Krleže).