| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 2 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | BEX  Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        Godina izdanja: Ostalo
                                                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Oblast: Slikarstvo
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Lepo očuvano 
 
 
Posveta slikara 
 
 
Miloš Bajić 
MAUTHAUZEN 106621  
 
Mek povez - veći format: 24x28cm, bogato ilustrovano, izdavač: SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR SRBIJE - Beograd 
 
 
Miloš Bajić (1915, Resanovci kod Bosanskog Grahova — 1995) bio je srpski slikar. 
 
Miloš Bajić 
Milos Bajic u ateljeu.jpg 
Datum rođenja 
1915 
Mesto rođenja 
Resanovci 
Austrougarska 
Datum smrti 
1995 
Mesto smrti 
Beograd 
SR Jugoslavija 
Polje 
Modernizam 
Biografija 
Uredi 
 
Rođen je u Resanovcima kod Grahova (BiH). Od 1922. živeo je u Beogradu tu je završio Gimnaziju i Učiteljsku školu. Kao đak objavljivao je likovne priloge i karikature u listovima Skamija, Štipavac, Ošišani jež, Politika, Jutarnji list. Od 1935. slikarstvo uči kod Petra Dobrovića. 1937. završio je prvu godinu Umetničke škole u Beogradu u klasi Bete Vukanović. Početkom septembra 1941. stupio je u Valjevski partizanski odred. Oktobra 1942. uhapšen je u Beogradu od strane specijalne policije i interniran u logor Banjica. Septembra 1942. sa Banjice je transportovan u koncentracioni logor Mauthauzen. Tokom zarobljeništva beležio je scene iz života inetrniraca, o čemu je kasnije govorio: ` U koncentracionom logoru Banjica, Mauthauzen, Ebenze crtežom sam izazivao sudbinu. Crtao sam olovčicom veličine malog prsta i na papiru kakvog se dokopam. To sam radio tajno, rizikujući život. Crteže sam potom zakopavao u zemlju.` Bio je oženjen Danicom, njihov sin je reditelj Darko Bajić.[1] 
 
Nakon oslobođenja nastavio je studije na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu. Studirao je u klasama Mila Milunovića, Ivana Tabakovića, Nedeljka Gvozdenovića. Diplomirao je 1949. a posle specijalke kod Marka Čelebonovića postaje jedan od prvih asistenata na ALU gde kao profesor slikarstva radi do penzionisanja 1979. U klasi profesora Bajića studirali su mnogi danas poznati i afirmisani slikari u našoj zemlji i svetu. 
 
Bio je član grupe Samostalni (1951–1955) i Decembarske grupe (1955–1960) koje su se svojim modernim izrazom obračunavale sa vladajućim socrealizmom. Prvu samostalnu izložbu imao je u galeriji ULUS-a u Beogradu 1952. (...)on je u svojoj generaciji prvi apstraktni slikar. A biti prvi često je isto što i biti vrednost (Miodrag B. Protić). Učestvovao je u osnivanju umetničke kolonije u Bačkoj Topoli (1953), gde je nastao njegov prvi mozaik velikog formata i obelisk posvećen osvajanju kosmosa. U njegovom kasnijem radu ističu se mnogobrojni mozaici i freske (kompozicije u prostoru) a posebno spomen kosturnica Partizanska nekropola u Resanovcima (1971). 1967. po prvi put izlaže svoj novi ciklus slika velikog formata Mauthauzen, inspirisan autentičnim crtežima nastalim u logoru. Uzbuđenje koje i sada osećamo pred oporim i muškim radovima Miloša Bajića, istinsko je i trajno, kao što su i ove slike trajne baš zato što su istinite (Slobodan Novaković). 1975. objavio je monografiju Mauthauzen 106621 u čijem predgovoru Bajić piše: `Neka mladost koja ne zna za tragiku toga vremen, niti za život u njemu, svoje beskrajno zanešenjaštvo uputi do najudaljenijih zvezda, ali nikada više tamo`. 
 
 
Umetnost u logoru logorima nacisti jasenovsc ausvic modernizam moderno slikarstvo avangarda