Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
knjiga kao nova
nekorišćena
(na slici se na omotu vidi refleksija, nije oštećenje)
Srpski bakrorezi 18. veka (na srpskom i na nemačkom jeziku)
Dinko Davidov
Izdavač: Matica srpska, Novi Sad 1984;
Detaljnije:
tvrd povez sa omotom, strana 161, +50 str. sa reprodukcijama, 29cm
Dinko Davidov (Sivac, 4. oktobar 1930 — Beograd, 18. maj 2019) bio je srpski i jugoslovenski istoričar umetnosti i redovni član SANU.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 4. oktobra 1930. godine u Sivcu (Bačka). Osnovnu školu završio je u Staparu. Diplomirao je na katedri za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Bio je kustos Galerije Matice srpske od 1965. do 1978, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU od 1979. i direktor Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti od 2001. do 2009. U tom periodu u Galeriji SANU je priređeno 40 izložbi sa katalozima, a 24 kataloga potpisao je kao urednik. Autor je izložbe i posebnog izdanja kataloga „Svetogorska grafika” (Beograd 2004).[2] Osnovna oblast rada akademika Davidova bila je srpska umetnost od 17. do 19. veka. Za dopisnog člana SANU izabran je 2000. godine, a za redovnog 2006. Dobitnik je Vukove nagrade za nauku za delo „Sentandrejska saborna crkva” 2001. godine.
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Autor je knjiga `Sentandreja - srpske povesnice` (2011), `Pomeni davnih seoba - znamenja srpske povesnice` (2017), `Totalni genocid` (2019). Priredio je više značajnih izdanja, između ostalih, „Srpska grafika XVIII veka - nova saznanja” (1986), „Manastir Šišatovac” (1989) i „Postvizantijska umetnost na Balkanu” (2003).[3]
barok slikarstvo srpskog baroka srpsko slikarstvo barokno bakrorez