pregleda

PROBLEM BESMRTNOSTI DUŠE David Avramov


Cena:
2.000 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Šabac,
Šabac
Prodavac

marija015 (21782)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 47872

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1966
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

65284) PROBLEM BESMRTNOSTI DUŠE , David Avramov , Autorsko izdanje Beograd 1966 ,
RETKOST !
Verovanje da se život ne završava smrću i da posle fizičkog raspada tela ostaje izvestan entitet, koji nastavlja bitisanje umrle ličnosti, istorijski dato u raznim formama, kontinualno se proteže od najprimitivnijih društvenih zajednica pa do savremenog civilizovanog društva. Ovo verovanje u početku svoga razvoja dato je u konkretnoj formi, da bi na višem stupnju društvene kulture primilo apstraktni karakter. Apstraktna forma verovanja u besmrtnost duše uslovila je pojavu savremene religijske dogme. Dogmatički stav prema ovom religijskom problemu prvo se javio kod starih Egipćana, a naročito Indijaca i to u obliku učenja o selenju duše¹). Ovo učenje propagirali su u Grčkoj pitagorejci`) i orfičari. Uporedo sa religijskom dogmom o besmrtnosti, pojam duše postaje fundamentalni fenomen idejalističke filozofije. Spekulativnu diskusiju o problemu besmrtnosti duše prvi je započeo Platon. Od njega pa do danas mnogi apologetičari i teološki ideolozi iznosili su razne dokaze o besmrtnosti duše bazirajući ih na filozofskim, gnoseološkim, psihološkim i etičkim načelima. Među njima susrećemo i takve šarlatane koji se usuđuju da dokazuju besmrtnot duše „naučnim argumentima`, ili pak da čoveku nametnu njemu nesvojstven nagon besmrtnosti. Uglavnom svi su se oni uzalud trudili da besmrtnost duše kao fenomen uvuku u ontološki okvir ili u osnovu čovekove suštine.

Pojam besmrtnosti duše jedan je od osnovnih pojmova religije. Vera u besmrtnost duše teološki je nerazdvojna od vere u boga³). Kant tvrdi da se besmrtnost duše ne može dokazati, ali se zato kao ideja može i mora po stulirati i pored boga i slobode kao filozofskih fenomena, postaje jedan od neprikosnovenih zahteva njegovog praktičkog uma.

Zajednička greška idealističko-metafizičkih ideologa teologije sastoji se u pogrešnom pristupanju predmetu svoga zadatka: naime, umesto da problem besmrtnosti duše posmatraju u njegovoj konkretno-istorijskoj šarolikosti, oni su naprotiv polazili od čisto apstraktnog pojma besmrtnosti duše. Otuda teorijska konstrukcija na takvoj osnovi okićena je raznovrsnim proizvoljnostima i besmislenim pretpostavkama. Među filozofima religije mogu se naći i oni koji se u svojim analizama kreću po konkretno-istorijskom polju; pa ipak iskustvo je dokazalo, da njihov rad, izuzev političkog efekta, nije urodio naučnim plodom, jer je nemoguće čisto racionalističkom metodom tumačiti iracionalan sadržaj.

Jedino moj sistem i metod, koji se u svome istraživanju rukovodi zakonima iracionalnog sadržaja, u stanju je da da pouzdan odgovor na probleme iz oblasti religije, mitologije, etnologije i sl., a među njima svakako i na pitanje o besmrtnosti duše. Vrednost moga sitema i metoda sastoji se u tome što on ne suprostavlja iracionalan sadržaj formalnoj logici, već naprotiv u samom iracionalnom sadržaju otkriva njegovu imanentnu „logiku` podsvesnog izražavanja. Strogo poštujući ovu „logiku` podsvesvnog izražavanja, ja ustvari preko celovitog sistema simbola otkrivam u iracionalnom sadržaju njegovu skrivenu ili „stidljivu` pozadinu. Dešifrirajući simboličku formu iracionalnog sadržaja, ja u svome radu iracionalno reduciram na racionalnu meru. I dok je u svojoj spoljašnjoj refleksiji iracionalno suprostavljeno racionalnom, dotle se u otkrivenoj „stidljivoj` sadržini iracionalno miri sa racionalnim. Prema tome, moj sistem i metod, bar za sada, nije nikakva filozofska doktrina, već je to u pravom smislu sistem i metod za dešifrovanje iracionalnog sadržaja. Jer je sasvim prirodno da se o društveno-istorijskoj iracionalističkoj nadgradnji može izreći merodavan sud tek onda ako znamo skrivenu pozadinu svakog njenog posebnog iracionalnog sadržaja. Autor
drugo , dopunjeno izdanje, mek povez, format 12 x 17 cm , ćirilica, 64 strane

*** SVAKI ARTIKAL KOJI JE OGLAŠEN OPISAN JE DO DETALJA, NA SVAKO DODATNO PITANJE I ZAKERANJA NEĆETE DOBITI ODGOVOR NEGO BLOK .


CENOVNIK POŠTE SRBIJE od 6.septembra 2024. ZA PREPORUČENE TISKOVINE: :

od 101 g do 250 g 190din
od 251 g do 500 g 212 din
od 501 g do 1.000 g 225 din
od 1.001 g do 2.000 g 264 din


Predmet: 81487653
65284) PROBLEM BESMRTNOSTI DUŠE , David Avramov , Autorsko izdanje Beograd 1966 ,
RETKOST !
Verovanje da se život ne završava smrću i da posle fizičkog raspada tela ostaje izvestan entitet, koji nastavlja bitisanje umrle ličnosti, istorijski dato u raznim formama, kontinualno se proteže od najprimitivnijih društvenih zajednica pa do savremenog civilizovanog društva. Ovo verovanje u početku svoga razvoja dato je u konkretnoj formi, da bi na višem stupnju društvene kulture primilo apstraktni karakter. Apstraktna forma verovanja u besmrtnost duše uslovila je pojavu savremene religijske dogme. Dogmatički stav prema ovom religijskom problemu prvo se javio kod starih Egipćana, a naročito Indijaca i to u obliku učenja o selenju duše¹). Ovo učenje propagirali su u Grčkoj pitagorejci`) i orfičari. Uporedo sa religijskom dogmom o besmrtnosti, pojam duše postaje fundamentalni fenomen idejalističke filozofije. Spekulativnu diskusiju o problemu besmrtnosti duše prvi je započeo Platon. Od njega pa do danas mnogi apologetičari i teološki ideolozi iznosili su razne dokaze o besmrtnosti duše bazirajući ih na filozofskim, gnoseološkim, psihološkim i etičkim načelima. Među njima susrećemo i takve šarlatane koji se usuđuju da dokazuju besmrtnot duše „naučnim argumentima`, ili pak da čoveku nametnu njemu nesvojstven nagon besmrtnosti. Uglavnom svi su se oni uzalud trudili da besmrtnost duše kao fenomen uvuku u ontološki okvir ili u osnovu čovekove suštine.

Pojam besmrtnosti duše jedan je od osnovnih pojmova religije. Vera u besmrtnost duše teološki je nerazdvojna od vere u boga³). Kant tvrdi da se besmrtnost duše ne može dokazati, ali se zato kao ideja može i mora po stulirati i pored boga i slobode kao filozofskih fenomena, postaje jedan od neprikosnovenih zahteva njegovog praktičkog uma.

Zajednička greška idealističko-metafizičkih ideologa teologije sastoji se u pogrešnom pristupanju predmetu svoga zadatka: naime, umesto da problem besmrtnosti duše posmatraju u njegovoj konkretno-istorijskoj šarolikosti, oni su naprotiv polazili od čisto apstraktnog pojma besmrtnosti duše. Otuda teorijska konstrukcija na takvoj osnovi okićena je raznovrsnim proizvoljnostima i besmislenim pretpostavkama. Među filozofima religije mogu se naći i oni koji se u svojim analizama kreću po konkretno-istorijskom polju; pa ipak iskustvo je dokazalo, da njihov rad, izuzev političkog efekta, nije urodio naučnim plodom, jer je nemoguće čisto racionalističkom metodom tumačiti iracionalan sadržaj.

Jedino moj sistem i metod, koji se u svome istraživanju rukovodi zakonima iracionalnog sadržaja, u stanju je da da pouzdan odgovor na probleme iz oblasti religije, mitologije, etnologije i sl., a među njima svakako i na pitanje o besmrtnosti duše. Vrednost moga sitema i metoda sastoji se u tome što on ne suprostavlja iracionalan sadržaj formalnoj logici, već naprotiv u samom iracionalnom sadržaju otkriva njegovu imanentnu „logiku` podsvesnog izražavanja. Strogo poštujući ovu „logiku` podsvesvnog izražavanja, ja ustvari preko celovitog sistema simbola otkrivam u iracionalnom sadržaju njegovu skrivenu ili „stidljivu` pozadinu. Dešifrirajući simboličku formu iracionalnog sadržaja, ja u svome radu iracionalno reduciram na racionalnu meru. I dok je u svojoj spoljašnjoj refleksiji iracionalno suprostavljeno racionalnom, dotle se u otkrivenoj „stidljivoj` sadržini iracionalno miri sa racionalnim. Prema tome, moj sistem i metod, bar za sada, nije nikakva filozofska doktrina, već je to u pravom smislu sistem i metod za dešifrovanje iracionalnog sadržaja. Jer je sasvim prirodno da se o društveno-istorijskoj iracionalističkoj nadgradnji može izreći merodavan sud tek onda ako znamo skrivenu pozadinu svakog njenog posebnog iracionalnog sadržaja. Autor
drugo , dopunjeno izdanje, mek povez, format 12 x 17 cm , ćirilica, 64 strane
81487653 PROBLEM BESMRTNOSTI DUŠE David Avramov

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.