pregleda

Zelena arhitektura


Cena:
3.400 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac

talican (2973)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,81% pozitivnih ocena

Pozitivne: 5822

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Godina izdanja: ostalo
ISBN: ostalo
Jezik: Srpski

Autori: Dragana Milošević Brevinac, Slobodan Krnjetin

Аrhitektura bez poziva ulazi u svačiji život -Brent C. Brolin

Novi urbanizam s kraja XX veka teži da gradovi dobiju sve više humaniji karakter. Opšti trend ka racionalnom projektovanju, koje polazi od precizno definisanih kriterijuma, doživljava u poslednje vreme značajne promene. Od perioda 60-ih godina prošlog veka, kada je dostignut vrhunac u krilu logističke tradicije parametarskog projektovanja (Cristopher Alexander je postavio čak 33-trideset tri parametara, koji su bitni za svaku kuču), u novije vreme dolazi do preispitivanja broja i značaja pojedinih uticajnih faktora. Uz nesumnjivu važnost funkcionalnosti i ekonomičnosti, kao osnovnih kriterijuma, sve veći značaj se pridaje energetskim, a posebno ekološkim aspektima gradnje. (Glavna poruka Svetskog bijenala arhitekture 2000 u Veneciji glasila je Manje estetike, više etike. Nažalost „Nova arhitektura“ (staklena, aluminijumska, PVC-arhitektura)ulaze nekontrolisano i u naše gradove, njihove najlepše, najstarije i najvrednije delove. Da li je to zaista trijumf arhitekture: globalizacija, internacionalizacija, vreme zavođenja – intelektualni Mc Donald?

Moderna arhitektura se sve više okreće novim pokušajima da se ozelene gradovi, da se napravi održivi spoj prirode i čoveka. Jedan od ciljeva današnjice je očuvanje prirodnih uslova i stvaranja zdravije i humanije urbane klime, što izneđu ostalog podrazumeva vraćanje prirode u gradove tj. formiranje novog fonda zelenih površina, jer se kvalitet života u gradu sve više vezuje za količinu zelenih površina u njemu. Međutim, poseban problem u savremenim urbanističkim uslovima izgradnje predstavlja gustina naseljenosti po gradovima i njena uzajamna povezanost sa ostalim prirodnim i urbanim faktorima. Ona je ta koja utiče na higijenske uslove grada, veličinu zelenih površina, uopšte određuje ekspluataciju gradske površine. To dovodi do ograničenih mogućnosti uvođenja novih horizontalnih zelenih površina.

LIČNO PREUZIMANJE JE MOGUĆE NA CRVENOM KRSTU!

POGLEDAJTE I OSTALE KNJIGE IZ MOJE PONUDE:
http://talican.kupindo.com/kupindo

Predmet: 68842409
Autori: Dragana Milošević Brevinac, Slobodan Krnjetin

Аrhitektura bez poziva ulazi u svačiji život -Brent C. Brolin

Novi urbanizam s kraja XX veka teži da gradovi dobiju sve više humaniji karakter. Opšti trend ka racionalnom projektovanju, koje polazi od precizno definisanih kriterijuma, doživljava u poslednje vreme značajne promene. Od perioda 60-ih godina prošlog veka, kada je dostignut vrhunac u krilu logističke tradicije parametarskog projektovanja (Cristopher Alexander je postavio čak 33-trideset tri parametara, koji su bitni za svaku kuču), u novije vreme dolazi do preispitivanja broja i značaja pojedinih uticajnih faktora. Uz nesumnjivu važnost funkcionalnosti i ekonomičnosti, kao osnovnih kriterijuma, sve veći značaj se pridaje energetskim, a posebno ekološkim aspektima gradnje. (Glavna poruka Svetskog bijenala arhitekture 2000 u Veneciji glasila je Manje estetike, više etike. Nažalost „Nova arhitektura“ (staklena, aluminijumska, PVC-arhitektura)ulaze nekontrolisano i u naše gradove, njihove najlepše, najstarije i najvrednije delove. Da li je to zaista trijumf arhitekture: globalizacija, internacionalizacija, vreme zavođenja – intelektualni Mc Donald?

Moderna arhitektura se sve više okreće novim pokušajima da se ozelene gradovi, da se napravi održivi spoj prirode i čoveka. Jedan od ciljeva današnjice je očuvanje prirodnih uslova i stvaranja zdravije i humanije urbane klime, što izneđu ostalog podrazumeva vraćanje prirode u gradove tj. formiranje novog fonda zelenih površina, jer se kvalitet života u gradu sve više vezuje za količinu zelenih površina u njemu. Međutim, poseban problem u savremenim urbanističkim uslovima izgradnje predstavlja gustina naseljenosti po gradovima i njena uzajamna povezanost sa ostalim prirodnim i urbanim faktorima. Ona je ta koja utiče na higijenske uslove grada, veličinu zelenih površina, uopšte određuje ekspluataciju gradske površine. To dovodi do ograničenih mogućnosti uvođenja novih horizontalnih zelenih površina.
68842409 Zelena arhitektura

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.