Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2013
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Projektovanje, odbrana i zajedničko korišćenje javnih prostora
Hedli Dajer Mark Njui
Creative Lab, 2013.
80 strana u boji.
Vrlo dobro ocuvano.
U pohodu na prostor: projektovanje, odbrana i zajedničko korišćenje javnih prostora srpski je prevod knjige Watch This Space: Designing, Defending and Sharing Public Spaces autorice Hadley Dyer i ilustratora Marca Nguija. Prevod potpisuje Jelena Kovačević.
Objavljena 2010. godine, Watch This Space jedinstvena je i savremena knjiga (ne samo) za djecu i mlade koja svoje čitatelje upoznaje s pojmom javnoga prostora, odgovara na pitanja zašto je on važan te kako ga koristiti. Također, podcrtava potrebu za stvaranjem, očuvanjem i zaštitom javnoga prostora, pa mladi čitatelji mogu saznati što je njegova uspešna upotreba, pojedinosti o njegovom delanju i dizajniranju te, najvažnije, dobiti odgovor na pitanje zašto je javni prostor važan. `Važan je jer pripada svima nama`, tvrdi autorica knjige Hadley Dyer, profesorica na kanadskom Sveučilištu Ryerson te aktivna sudionica kreativne izdavačke industrije.
Tinejdžeri nemaju svoj prostor. Kod kuće roditelji određuju pravila, u školi nastavnici. U javnim prostorima, mladi se mogu družiti i bez posebnoga povoda. No nešto se događa pri boravku u javnom prostoru: mladi ljudi uče kako uspostaviti odnose bez uplitanja starijih, saznaju što su oni sami te kako se prilagoditi okolini. U javnom prostoru mladi postaju dio zajednice. Također, djeca i mladi ponajviše gube nestajanjem javnoga prostora. Obrađivanjem toga što javni prostor jest i kako su mladi diljem svijeta pripomogli njegovu stvaranju, dizajniranju, dijeljenju i obrani, knjiga je jedinstven izvor podataka i saznanja o umjetnosti, dizajnu i urbanom planiranju, socijalnoj pravdi, građenju zajednice te okolišu.
U pohodu na prostor obuhvata period od najranijih javnih foruma stare Grčke do suvremenih virtualnih društvenih prostora, ukratko upoznavajući mlade čitatelje s nastankom pojma javnoga obrazovanja, razvojem javnoga prijevoza i kulturnih politika vezanih uz javni prostor. Obrađuju se zonsko stanovanje, društvene mreže kao privid javnog prostora, tematizirani su život u gradu i predgrađu, zabrane i pravila koja su na snazi u različitim državama svijeta, sigurnosne kamere i njihov utjecaj na smanjenje sloboda u javnom prostoru, osobni prostor svakog pojedinca te pitanja odnosa s nepoznatim ljudima u javnome prostoru. U poglavlju o dijeljenju javnoga prostora posebno su obrađene skupine ljudi na koje većina gleda sa sumnjom: beskućnici, prosjaci, aktivisti i mladi ljudi. Zakoni, navodi se u knjizi, `daju prednost pravu većine da se zaštiti od uznemiravanja u odnosu na pravo manjine da preživi`.
`Načelo građanske naposlušnosti podrazumijeva da se pravila ponekad moraju kršiti da bi se promijenila`, uvod je u poglavlje koje se bavi povijesno važnim prosvjedima u javnome prostoru, poput trga Tiananmen, rušenja Berlinskoga zida ili globalnih antiratnih prosvjeda protiv američkoga napada na Irak. U poglavlju o projektiranju javnih prostora razmatra se što neki javni prostor čini svrsishodnim, zašto je ponekad estetika iznad etike javnoga prostora, razmatra se postojanje i mogućnost povećanja zelenih površina, a jednostavnim i pristupačnim crtežima i shemama ilustratora Marca Nguija ukazuje na lako ostvarivu mogućnost povećanja javnih prostora.
Mladi mogu naučiti što je to biciklistička kritična masa, zašto je suvremena umjetnost rijetko dio javnoga prostora te kako grafiti mogu djelovati kao prakticiranje umjetnosti umjesto reklama koje zagušuju javne površine. Posljednje poglavlje, Borba za javne prostore, sadrži konkretne primjere, ideje i savjete kako se aktivirati u pogledu očuvanja i proširenja javnog prostora: `Javni prostori su tvoji. Imaš puno pravo da se naljutiš ako je neki prostor prodan, ružan, neiskorišten ili napušten. Ali pravo svojine povlači i odgovornost, a to znači da, kada uočiš problem, moraš i da uradiš nešto da ga rešiš`.