| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Rakovica, Beograd-Rakovica |
Posebni događaj: Ne
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Detaljno stanje: Vrlo dobro
Originalna kabinetska portretna fotografija iz kraja 19. veka ili početka 20. veka (približno oko 1890–1900). Snimljena je u Pančevu (na kartonu je štampano staro ime “Pancsova”), u fotografskom ateljeu Rohnitsky (potpis fotografa vidljiv na prednjoj margini kartona). Pančevo je tada bilo deo Austro-Ugarske monarhije, što objašnjava mađarsku verziju imena grada na poleđini i kartonskom nosaču. Atelje Rohnitsky bio je aktivan krajem 19. i početkom 20. veka, što se poklapa sa stilskim odlikama ove fotografije.
Opis i stil fotografije:
Fotografija je sepija tonirana, izrađena kao kabinetska (kartonska) fotografija – verovatno albuminski ili rani gelatin-srebrni fotografski otisak na tvrdom kartonu. Prikazuje muškarca i ženu (najverovatnije supružnike) u formalnoj pozi, sede zajedno u tipičnom studijskom ambijentu sa dekorativnom pozadinom. Iza njih se nazire slikani enterijer sa ukrasnim detaljima, karakterističan za fotografske ateljee tog doba. Žena nosi elegantnu haljinu tamnije boje, sa visokim okovratnikom zakopčanim brošem – moda koja je bila uobičajena za kasni 19. vek. Muškarac je odeven u uredno skrojeno trodelno odelo sa kravatom, a ističe se njegov negovan brk, takođe tipičan za gospodu tog perioda. Ukupna kompozicija i držanje figure odražavaju svečani, formalni stil građanskih portreta s prelaza vekova.
Identitet portretisanih
Na poleđini fotografije nalazi se rukom ispisan tekst (ćirilicom i latinicom): „Kumica Milena rod. Dragić, udata Vujin na Šušaru (sa mužem)“. Ova beleška identifikuje ženu na fotografiji kao Milenu Vujin, rođenu Dragić, i navodi da je prikazana “sa mužem”. Reč “kumica” sugeriše da je Milena bila kuma (npr. venčana ili krštena kuma) osobi iz porodice vlasnika fotografije, što govori o bliskoj porodičnoj ili kumovskoj vezi. Prisustvo ovakvog ličnog zapisa na poleđini daje vredan kontekst – identifikacija subjekata uveliko povećava istorijsku i genealošku važnost fotografije. Ručno upisan posvetni tekst mastilom povećava dokumentarnu i sentimentalnu vrednost ovog artefakta, pretvarajući portret u porodičnu uspomenu povezanu s konkretnim imenima i mestom (Šušara je naziv sela, verovatno mesta njihovog prebivališta).
Stanje predmeta:
Fotografija je preko jednog veka stara, ali je dobro očuvana. Sam fotografski otisak zadržao je dobru kontrastnost i detalje, bez većih oštećenja vidljivih na emulziji. Kartonski nosač je čvrst; bele ivice kartona pokazuju minimalnu patinu vremena, sa blagim tragovima habanja i blago istrošenim uglovima – što je tipično za starije kabinetske fotografije. Na prednjoj strani kartona jasno se vide štampani naziv grada “Pancsova” i potpis fotografa Rohnitsky, što doprinosi autentičnosti. Poleđinski rukopis je i dalje oštar i čitljiv. Nema strukturalnih oštećenja (poput cepanja ili jakih mrlja), samo diskoloracije i sitne ogrebotine primerene dubokoj starosti preko 100 godina. Celokupno, fotografija ostavlja stabilan i vizuelno dopadljiv utisak, uz očuvan istorijski integritet.
/FOTOGRAFIJA JE SLIKANA NA BELOM PAPIRU A4 FORMATA/
Vrednost i značaj za kolekcionare:
Ovako autentična portretna fotografija iz oko 1900. godine predstavlja dragocen primerak za kolekcionare starinskih fotografija i istoričare. Originalne kabinetske fotografije (kartonke) iz ovog perioda danas su veoma cenjene zbog kvalitetne izrade, dekorativne pozadine i jasnog stila koji oslikava epohu. Ovaj konkretan primerak dodatno ima provenijenciju – poznata imena i porodične veze portretisanih – što ga čini još interesantnijim. Identifikovana lica i posveta na poleđini pružaju dokumentarnu vrednost koja prevazilazi puku estetiku, te može zaintrigirati i genealoge ili muzejske institucije. Kao istorijski izvor, fotografija beleži modu i običaje građanskog sloja tog vremena: od odeće (ženska haljina visokog okovratnika, muški odelo s kravatom) do studijske prakse portretisanja. Takvi artefakti su dragocen izvor za proučavanje modnih trendova, porodičnih običaja i razvoja profesionalne fotografije u Srbiji pre Prvog svetskog rata. Zbog svega navedenog, ova stara portretna fotografija ima značajnu kolekcionarsku i kulturno-istorijsku vrednost, te bi mogla obogatiti kako privatnu zbirku ljubitelja antikviteta, tako i muzejske postavke posvećene lokalnoj istoriji.