ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Godina izdanja: K310
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Eng Jezik!
Na prvih nekoliko mozda 5, 6 stranica ima podvucenih recenica nije mnogo i ne ometa priliko citanja, sve ostalo uredno.

Retko u ponudi !!!
Mislim da je ovo prvo izdanje!!!

U ovoj poznatoj zbirci eseja Dorothy Lee svojim čitateljima nudi ekspediciju u različite svjetske kulture, imaginarni izlet koji otkriva različite poglede na autonomiju, koncepte pojedinca u društvu i tumačenja osobne slobode. Dorothy Lee u fokus stavlja Wintu, Hopi, Tikopia, Trobriand i mnoge druge kulture, često ih suprotstavljajući našoj društvenoj strukturi, ocrtavajući razlike u jezičnim obrascima, odgovornosti kao građani zajednice i uvažavanje individualnog izražavanja. Točka gledišta ovog rada, jedinstvena perspektiva na ove suvremene materijale, postignuta je sposobnošću Dorothy Lee da spoji antropologičin kontakt s mnogim kulturama i osobnu brigu s neposrednim odgovornostima građanstva, kućnog života i majčinstva. Rezultat je mješavina znanosti i humanističkih znanosti – čitljiv, topao i konkretan prikaz slobode, bića i postojanja. Rad Dorothy Lee pruža moguće alternative društvenom smjeru koji moderni čovjek često nepromišljeno slijedi. Ne propisuje ili `ljuti`, on implicitno izaziva sofisticiranost i potiče kreativnu maštu čitatelja.

Dorothy Demetracopolou Lee (1905. – 18. travnja 1975.) bila je američka antropologinja, autorica i filozofkinja kulturne antropologije. Rođena u Konstantinopolu, glavnom gradu Osmanskog Carstva, bila je Grkinja po rođenju i školovala se, udala i odgajala svoje četvero djece u SAD-u.[1] Njezin suprug bio je američki filozof Otis Hamilton Lee (1905.-1948.). Njezina djeca bila su Anna Maud Lee, Mary H. Lee, Ronald i Sabra.

Diplomirala je na Vassar Collegeu 1927. godine, a potom je nastavila diplomski studij na Sveučilištu California-Berkeley, gdje je studirala kod Alfreda Kroebera i Roberta Lowieja. Godine 1931., na temelju istraživanja mita o Loon Woman među Indijancima sjeverne Kalifornije, postala je treća žena antropologinja na Berkeleyju koja je doktorirala na Berkeleyju. Zatim je nakratko predavala antropologiju na Sveučilištu Washington i koledžu Sarah Lawrence, prije nego što je 1939. prihvatila stalnije mjesto profesora na Vassar Collegeu i ostala tamo do 1953. Ovdje je odgajala svoje četvero djece i povremeno objavljivala u akademskim časopisima. Dr. Lee je pisao o jezicima Wintu, Hopi, Tikopia, Trobrianda i mnogih drugih kultura. Od posebnog je značaja njezin teorijsko-inovativni članak iz 1950. `Linealne i nelinealne kodifikacije stvarnosti`, prvi put objavljen u časopisu Psychosomatic Medicine br. 12, str. 89–97. Kao kulturološki antropologinja, njezin se rad najčešće povezuje s Benjaminom Whorfom.[2]

Godine 1953. prihvatila je poziciju na Merrill-Palmer institutu, sada Institutu Merrill Palmer Skillman za razvoj djece i obitelji, Wayne State University u Detroitu.[3]

Od 1959. do 1962. bila je predavačica i istraživačka antropologinja na Sveučilištu Harvard. Zatim je prihvatila poziv Edmunda Carpentera da predaje u novoformiranom antropološkom programu na Državnom koledžu San Fernando, kasnije preimenovanom u California State University-Northridge. Uslijedilo je još nekoliko kratkih imenovanja na drugim sveučilištima. Konačno se skrasila u Cambridgeu, Massachusetts, gdje je umrla 1975. godine.[4][5]

Leejev najpoznatiji rad usredotočuje se na `brigu o ljudskim problemima i korištenje širokog koncepta kulture za opisivanje i isticanje ljudske varijabilnosti`, kao i na međuigre između jezika, kulture i stvarnosti.[6] Manje su poznati njezini eseji koji koriste antropološke podatke za istraživanje pitanja individualne autonomije, radosti sudjelovanja, jednakosti mogućnosti, slobode i odgovornosti.