Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1965
Jezik: Srpski
Autor: Strani
ŽORŽ GURVIČ
SAVREMENI POZIV SOCIOLOGIJE
Pogovor - Vojin MIlić
Prevod - Nerkez Smailagić i Žarko Vidović
Izdavač - `Veselin Masleša`, Sarajevo
Godina - 1965
640 strana
21 cm
Edicija - Biblioteka Logos
Povez - Tvrd
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
Napomena uz treće izdanje
Uvod - Savremeni poziv sociologije
KA DIFERENCIJALNOJ SOCIOLOGIJI
LAŽNI PROBLEMI SOCIOLOGIJE XIX VIJEKA
1. Sociologija ili filozofija istorije
2. Sociologija poretka i sociologija napretka
3. Tobožnji sukob izmedu individue i društva
4. Lažna alternativa: psihologija ili sociologija
5. Jedan corsokak: problem »odlučujućeg činioca
DUBINSKA SOCIOLOGIJA
1. Morfološka i ekološka površina
2. Društvene organizacije ili organizovane nadgradnje
3. Društveni uzori
4. Kolektivna ponašanja koja se odlikuju izvjesnom redovitošću, ali se ostvaruju van organizacionih aparata
5. Splet društvenih uloga
6. Kolektivni stavovi.
7. Društveni simboli
8. Nemirna, novatorska i stvaralačka kolektivna ponašanja
9. Kolektivne ideje i vrijednosti
10. Kolektivna duševna stanja i kolektivni psihički akti
MIKROSOCIOLOŠKA SKALA: MANIFESTACIJA DRUŠTVENOSTI
Uvod
I. Ogled o jednoj pluralističkoj klasifikaciji tipova društvenosti
1. Mjerila klasifikacije i opšta shema
2. Društvenost na osnovu djelimičnog spajanja u Mi i društvenost na osnovu djelimičnog suprotstavljanja izmedu Ja, Ti, On, on (odnos s drugim)
3. Stepen intenziteta društvenosti na osnovu djelimične spojenosti u Mi: masa, zajednica i skup istomišljenika
A) Masa
B) Zajednica
C) Skup istomišljenika
D) Imanentna i opšta hijerarhija između Mase, Zajednice i Skupa istomišljenika ne može se uspostaviti
4. Pasivna i aktivna društvenost
5. Tri tipa odnosa s drugim: odnosi približavanja `udaljavanje` i mješoviti odnosic
6. Aktivna Mi jednofunkcionalnog, mnogofunkcionalnog i natfunkcionalnog karaktera
7. Društvenost organizovana po principu dominacije i po principu saradnje. Organizovane manifestacije Mase, Zajednice i Skupa istomišljenika.
8. Aktivna Mi koja služi opštem interesu ili posebnom interesu
9. Zaključak
II. Kritička analiza nekih klasifikacija oblika društvenosti
1. Dirkemova »mehanička« i »organska solidarnost«
2. Klasifikacija Tenisa i Selera
3. Fon Vizeova klasifikacija
MIKROSOCIOLOGIJA I SOCIOMETRIJA
1. Prethodne napomene. Mikrosociologija
2. Mikrosociološka sociometrija i društvena stvarnost
3. Sociometrijska tehnika, prilagođena izučavanju
`Mi` i njihovih raznih stupnjeva
A) Kombinovani test rascjepa
B) Kombinovani test suprotnih kolektivnih vrednovanja
C) Kombinovani test djelotvornih kolektivnih napora
D) Test trenutnog ili kolebljivog i punog ili djelimičnog učešća u Mi
Tipologija posebnih grupacija
I. Sta je društvena grupacija
1. Prethodne napomene
2. Ono što grupacije nisu ili šta ne moraju da budu
3. Definicija pojma društvene grupacije
II. Pokušaj pluralističke klasifikacije grupacija
Opšta shema klasifikacije
1. Sadržaj
2. Opseg
3. Trajanje
4. Ritam
5. Mjere rasutosti
6. Osnov formiranja grupacije
7. Način pristupanja
8. Stupanj ispoljenosti
9. Funkcije
10. Orijentacija
11. Način prožetosti grupacije globalnih društava
12. Stepen spojivosti grupacija
13. Način prinude
14. Princip koji upravlja strukturama i organizacijama
15. Stupanj jedinstva
III. Pojam društvene klase
1. Marksistička koncepcija
2. Koncepcija M. Albvaksa i P. Sorokina
3. Odredivanje pojma društvenih klasa
POJAM DRUŠTVENE STRUKTURE
I. Razlozi iz kojih se pojam strukture nametnuo sauremenoj sociologiji i savremenoj etnologiji
II. Razočaranje u interpretacija pojma društvene strukture
III. Pokušaj preciziranja i razjašnjenja tačnog značenja pojma društvene strukture
TIPOVI GLOBALNIH DRUŠTAVA
I. Harizmatičke teokratije
II. Patrijarhalna društva
III. Feudalna društva
IV. Globalna društva u kojima preovladuju gradovi države koji se pretvaraju u carstva
V. Globalno društvo iz kojeg nastaju počeci kapitalizma i prosvijećeni apsolutizam
VI. Demokratsko-liberalno globalno društvo koje odgovara razvijenom konkurencijom kapitalizmu
VOJIN MILIĆ - Društvo i sociologija u delu Žorža Gurvica
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Georges Gurvitch La Vocation Actuelle De La Sociologie Gurevič