pregleda

ŽORŽ GURVIČ - SAVREMENI POZIV SOCIOLOGIJE


Cena:
490 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Stari grad,
Beograd-Stari grad
Prodavac

DjepetoPinokijevCale (5802)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9823

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1965
Jezik: Srpski
Autor: Strani

ŽORŽ GURVIČ

SAVREMENI POZIV SOCIOLOGIJE

Pogovor - Vojin MIlić

Prevod - Nerkez Smailagić i Žarko Vidović

Izdavač - `Veselin Masleša`, Sarajevo

Godina - 1965

640 strana

21 cm

Edicija - Biblioteka Logos

Povez - Tvrd

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja


SADRŽAJ:
Napomena uz treće izdanje
Uvod - Savremeni poziv sociologije

KA DIFERENCIJALNOJ SOCIOLOGIJI

LAŽNI PROBLEMI SOCIOLOGIJE XIX VIJEKA
1. Sociologija ili filozofija istorije
2. Sociologija poretka i sociologija napretka
3. Tobožnji sukob izmedu individue i društva
4. Lažna alternativa: psihologija ili sociologija
5. Jedan corsokak: problem »odlučujućeg činioca

DUBINSKA SOCIOLOGIJA
1. Morfološka i ekološka površina
2. Društvene organizacije ili organizovane nadgradnje
3. Društveni uzori
4. Kolektivna ponašanja koja se odlikuju izvjesnom redovitošću, ali se ostvaruju van organizacionih aparata
5. Splet društvenih uloga
6. Kolektivni stavovi.
7. Društveni simboli
8. Nemirna, novatorska i stvaralačka kolektivna ponašanja
9. Kolektivne ideje i vrijednosti
10. Kolektivna duševna stanja i kolektivni psihički akti

MIKROSOCIOLOŠKA SKALA: MANIFESTACIJA DRUŠTVENOSTI
Uvod
I. Ogled o jednoj pluralističkoj klasifikaciji tipova društvenosti
1. Mjerila klasifikacije i opšta shema
2. Društvenost na osnovu djelimičnog spajanja u Mi i društvenost na osnovu djelimičnog suprotstavljanja izmedu Ja, Ti, On, on (odnos s drugim)
3. Stepen intenziteta društvenosti na osnovu djelimične spojenosti u Mi: masa, zajednica i skup istomišljenika
A) Masa
B) Zajednica
C) Skup istomišljenika
D) Imanentna i opšta hijerarhija između Mase, Zajednice i Skupa istomišljenika ne može se uspostaviti
4. Pasivna i aktivna društvenost
5. Tri tipa odnosa s drugim: odnosi približavanja `udaljavanje` i mješoviti odnosic
6. Aktivna Mi jednofunkcionalnog, mnogofunkcionalnog i natfunkcionalnog karaktera
7. Društvenost organizovana po principu dominacije i po principu saradnje. Organizovane manifestacije Mase, Zajednice i Skupa istomišljenika.
8. Aktivna Mi koja služi opštem interesu ili posebnom interesu
9. Zaključak

II. Kritička analiza nekih klasifikacija oblika društvenosti
1. Dirkemova »mehanička« i »organska solidarnost«
2. Klasifikacija Tenisa i Selera
3. Fon Vizeova klasifikacija

MIKROSOCIOLOGIJA I SOCIOMETRIJA
1. Prethodne napomene. Mikrosociologija
2. Mikrosociološka sociometrija i društvena stvarnost
3. Sociometrijska tehnika, prilagođena izučavanju
`Mi` i njihovih raznih stupnjeva
A) Kombinovani test rascjepa
B) Kombinovani test suprotnih kolektivnih vrednovanja
C) Kombinovani test djelotvornih kolektivnih napora
D) Test trenutnog ili kolebljivog i punog ili djelimičnog učešća u Mi

Tipologija posebnih grupacija
I. Sta je društvena grupacija
1. Prethodne napomene
2. Ono što grupacije nisu ili šta ne moraju da budu
3. Definicija pojma društvene grupacije

II. Pokušaj pluralističke klasifikacije grupacija
Opšta shema klasifikacije
1. Sadržaj
2. Opseg
3. Trajanje
4. Ritam
5. Mjere rasutosti
6. Osnov formiranja grupacije
7. Način pristupanja
8. Stupanj ispoljenosti
9. Funkcije
10. Orijentacija
11. Način prožetosti grupacije globalnih društava
12. Stepen spojivosti grupacija
13. Način prinude
14. Princip koji upravlja strukturama i organizacijama
15. Stupanj jedinstva
III. Pojam društvene klase
1. Marksistička koncepcija
2. Koncepcija M. Albvaksa i P. Sorokina
3. Odredivanje pojma društvenih klasa

POJAM DRUŠTVENE STRUKTURE
I. Razlozi iz kojih se pojam strukture nametnuo sauremenoj sociologiji i savremenoj etnologiji
II. Razočaranje u interpretacija pojma društvene strukture
III. Pokušaj preciziranja i razjašnjenja tačnog značenja pojma društvene strukture

TIPOVI GLOBALNIH DRUŠTAVA
I. Harizmatičke teokratije
II. Patrijarhalna društva
III. Feudalna društva
IV. Globalna društva u kojima preovladuju gradovi države koji se pretvaraju u carstva
V. Globalno društvo iz kojeg nastaju počeci kapitalizma i prosvijećeni apsolutizam
VI. Demokratsko-liberalno globalno društvo koje odgovara razvijenom konkurencijom kapitalizmu

VOJIN MILIĆ - Društvo i sociologija u delu Žorža Gurvica


Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Georges Gurvitch La Vocation Actuelle De La Sociologie Gurevič

Lično preuzimanje je moguće na 2 načina:

1. Svakog dana, bilo kad, na mojoj adresi sa Limunda/Kupinda.

2. Svakog radnog dana posle 15h na Zelenom vencu ili Trgu republike.

Šaljem u inostranstvo, primam uplate preko servisao kao što su Pay Pal, RIA, Western Union (otvoren sam i za druge mogućnosti, javite se pre kupovine i dogovorićemo se).

Kao način slanja stavio sam samo Poštu i Postexpress jer sam s njima najviše sarađivao i vrlo sam zadovoljan, ali na Vaš zahtev mogu da šaljem i drugim službama.

Besplatna dostava na knjigama koje su obeležene tako se odnosi samo na slanje preporučenom tiskovinom.

Predmet: 63701597
ŽORŽ GURVIČ

SAVREMENI POZIV SOCIOLOGIJE

Pogovor - Vojin MIlić

Prevod - Nerkez Smailagić i Žarko Vidović

Izdavač - `Veselin Masleša`, Sarajevo

Godina - 1965

640 strana

21 cm

Edicija - Biblioteka Logos

Povez - Tvrd

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja


SADRŽAJ:
Napomena uz treće izdanje
Uvod - Savremeni poziv sociologije

KA DIFERENCIJALNOJ SOCIOLOGIJI

LAŽNI PROBLEMI SOCIOLOGIJE XIX VIJEKA
1. Sociologija ili filozofija istorije
2. Sociologija poretka i sociologija napretka
3. Tobožnji sukob izmedu individue i društva
4. Lažna alternativa: psihologija ili sociologija
5. Jedan corsokak: problem »odlučujućeg činioca

DUBINSKA SOCIOLOGIJA
1. Morfološka i ekološka površina
2. Društvene organizacije ili organizovane nadgradnje
3. Društveni uzori
4. Kolektivna ponašanja koja se odlikuju izvjesnom redovitošću, ali se ostvaruju van organizacionih aparata
5. Splet društvenih uloga
6. Kolektivni stavovi.
7. Društveni simboli
8. Nemirna, novatorska i stvaralačka kolektivna ponašanja
9. Kolektivne ideje i vrijednosti
10. Kolektivna duševna stanja i kolektivni psihički akti

MIKROSOCIOLOŠKA SKALA: MANIFESTACIJA DRUŠTVENOSTI
Uvod
I. Ogled o jednoj pluralističkoj klasifikaciji tipova društvenosti
1. Mjerila klasifikacije i opšta shema
2. Društvenost na osnovu djelimičnog spajanja u Mi i društvenost na osnovu djelimičnog suprotstavljanja izmedu Ja, Ti, On, on (odnos s drugim)
3. Stepen intenziteta društvenosti na osnovu djelimične spojenosti u Mi: masa, zajednica i skup istomišljenika
A) Masa
B) Zajednica
C) Skup istomišljenika
D) Imanentna i opšta hijerarhija između Mase, Zajednice i Skupa istomišljenika ne može se uspostaviti
4. Pasivna i aktivna društvenost
5. Tri tipa odnosa s drugim: odnosi približavanja `udaljavanje` i mješoviti odnosic
6. Aktivna Mi jednofunkcionalnog, mnogofunkcionalnog i natfunkcionalnog karaktera
7. Društvenost organizovana po principu dominacije i po principu saradnje. Organizovane manifestacije Mase, Zajednice i Skupa istomišljenika.
8. Aktivna Mi koja služi opštem interesu ili posebnom interesu
9. Zaključak

II. Kritička analiza nekih klasifikacija oblika društvenosti
1. Dirkemova »mehanička« i »organska solidarnost«
2. Klasifikacija Tenisa i Selera
3. Fon Vizeova klasifikacija

MIKROSOCIOLOGIJA I SOCIOMETRIJA
1. Prethodne napomene. Mikrosociologija
2. Mikrosociološka sociometrija i društvena stvarnost
3. Sociometrijska tehnika, prilagođena izučavanju
`Mi` i njihovih raznih stupnjeva
A) Kombinovani test rascjepa
B) Kombinovani test suprotnih kolektivnih vrednovanja
C) Kombinovani test djelotvornih kolektivnih napora
D) Test trenutnog ili kolebljivog i punog ili djelimičnog učešća u Mi

Tipologija posebnih grupacija
I. Sta je društvena grupacija
1. Prethodne napomene
2. Ono što grupacije nisu ili šta ne moraju da budu
3. Definicija pojma društvene grupacije

II. Pokušaj pluralističke klasifikacije grupacija
Opšta shema klasifikacije
1. Sadržaj
2. Opseg
3. Trajanje
4. Ritam
5. Mjere rasutosti
6. Osnov formiranja grupacije
7. Način pristupanja
8. Stupanj ispoljenosti
9. Funkcije
10. Orijentacija
11. Način prožetosti grupacije globalnih društava
12. Stepen spojivosti grupacija
13. Način prinude
14. Princip koji upravlja strukturama i organizacijama
15. Stupanj jedinstva
III. Pojam društvene klase
1. Marksistička koncepcija
2. Koncepcija M. Albvaksa i P. Sorokina
3. Odredivanje pojma društvenih klasa

POJAM DRUŠTVENE STRUKTURE
I. Razlozi iz kojih se pojam strukture nametnuo sauremenoj sociologiji i savremenoj etnologiji
II. Razočaranje u interpretacija pojma društvene strukture
III. Pokušaj preciziranja i razjašnjenja tačnog značenja pojma društvene strukture

TIPOVI GLOBALNIH DRUŠTAVA
I. Harizmatičke teokratije
II. Patrijarhalna društva
III. Feudalna društva
IV. Globalna društva u kojima preovladuju gradovi države koji se pretvaraju u carstva
V. Globalno društvo iz kojeg nastaju počeci kapitalizma i prosvijećeni apsolutizam
VI. Demokratsko-liberalno globalno društvo koje odgovara razvijenom konkurencijom kapitalizmu

VOJIN MILIĆ - Društvo i sociologija u delu Žorža Gurvica


Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Georges Gurvitch La Vocation Actuelle De La Sociologie Gurevič
63701597 ŽORŽ GURVIČ - SAVREMENI POZIV SOCIOLOGIJE

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.