Godina izdanja: 2015
ISBN: 978-953-266-682-3
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

Autor - osoba Jergović, Miljenko, 1966- = Jergović, Miljenko, 1966-
Naslov Doboši noći : studija / Miljenko Jergović
Vrsta građe dokumentar.lit.
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik hrvatski
Godina 2015
Izdavanje i proizvodnja Zaprešić : Fraktura, 2015 (Zagreb : Denona)
Fizički opis 153 str. ; 21 cm
(karton s omotom)
Napomene Bilješka o autoru: str. 153.

Samo su od drveta bijelog javora izraslog na osojnim stranama bosanskih planina majstori iz Cremone mogli izraditi instrumente čiji je zvuk usporediv s imaginarnim božanskim pjevom. O tom drvetu, o sarajevskim noćima i pet godina života u Sarajevu od lipnja 1914. do kasne jeseni 1919. piše šumar i usputnik Mlade Bosne Josip Gubernik u svojemu monumentalnom djelu Dnevnici sarajevskih noći. Nakon što je napustio Sarajevo, o Guberniku se ne zna gotovo ništa osim da je otišao u Argentinu već 1920. te da su njegovi Dnevnici bili jedna od prvih knjiga izdanih nakon Drugoga svjetskoga rata, a da je njezino drugo izdanje nestalo u ratnome vihoru devedesetih.

U romanu „Doboši noći“, naslovljenom kao i nikada pronađeni rukopis Ujevićeva romana, Miljenko Jergović stvara osobnost koja odjednom kao i famozni Dnevnici postaje stvarnom jer je zabilježena u knjizi. Doboši noći roman su i studija o jednom vremenu i jednom čovjeku, ali nadasve o jednoj izgubljenoj epohi. U Dobošima noći, ne bez razloga, Sarajevo se u veličanstvenoj metafori ogleda kao bubanj na čijoj napetoj koži dobuje čitavo dvadeseto stoljeće, a Josip Gubernik, taj maleni, suhonjavi austrougarski šumar i činovnik, postaje jedini mogući pisac jer on okom drugoga vidi i bilježi sve oko sebe, a njegovi zapisi postaju dokument koji natkriljuje ne samo njega već i generacije.

Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983, a prvu pesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča Sarajevski Marlboro iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Romani: Buick Rivera (2002), Dvori od oraha (2003), Gloria in excelsis (2005), Ruta Tannenbaum (2006), Freelander (2007), Srda pjeva, u sumrak, na Duhove (2007), Volga, Volga (2009), Otac (2010), Roman o Korini (2010), Psi na jezeru (2010), Rod (2013), Wilimowski (2016), Doboši noći (2015), Herkul (2019) i Vjetrogonja Babukić i njegovo doba (2021).
Pripovetke i druge proze: Sarajevski Marlboro (1994), Karivani (1995), Mama Leone (1999), Inšallah, Madona, inšallah (2004), mačka čovjek pas (2012), Levijeva tkaonica svile (2014), Sarajevo, plan grada (2015), Nezemaljski izraz njegovih ruku (2016), Selidba (2018) i Trojica za kartal (2022).
Poezija: Opservatorija Varšava (1988), Uči li noćas neko u ovom gradu japanski (1990), Himmel Comando (1992), Preko zaleđenog mosta (1996), Hauzmajstor Šulc (2001), Dunje 1983 (2005) i Izabrane pjesme Nane Mazutha (2011)
Članci, kolumne, eseji i prepiska: Naci bonton (1998), Historijska čitanka (2001), Historijska čitanka 2 (2004), Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu (2006), Transatlantic Mail, sa Semezdinom Mehmedinovićem (2009), Zagrebačke kronike (2010), Pamti li svijet Oscara Schmidta (2010), Muškat, limun i kurkuma (2011), Tušta i tma, sa Svetislavom Basarom (2014), Drugi kruh, sa Svetislavom Basarom (2015), Autobus za Vavilon (2017) i Imaginarni prijatelj (2022).
Drama: Kažeš anđeo (2000).
Miljenko Jergović dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada. Među njima su nagrade Mak Dizdar za mlade pjesnike, Stolac, 1987, Goran za mlade pjesnike, Lukovdol, 1988, Veselko Tenžera, za najbolju kolumnu na području Jugoslavije, Zagreb 1990, Ksaver Šandor Gjalski, Zabok, 1994, Erich-Maria Remarque, Osnabrük, 1995, Grinzane Cavour, Torino, 2003, nagrada Društva književnika Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2004, nagrada Napoli, Napulj, 2005, Meša Selimović, Tuzla, 2007, nagrada grada Cassina, Cassino, 2009, nagrada Fulvio Tomizza, Trst, 2011, Angelus za najbolju knjigu srednjoeuropskog pisca, Wrocław, 2012, Stefan Mitrov Ljubiša, Budva, 2013, Njegoševa nagrada, Cetinje, 2015, nagrada Prozart, Skopje, 2017, nagrada Georg Dehio, Berlin, 2018, Milovan Vidaković, Novi Sad, 2018, Nagrada Kopernik Poljske kulturne udruge Mikolaj Kopernik, Zagreb, 2018, Sveukrajinski rejting Knjiga godine 2019, u kategoriji prevedene beletristike, Kijev, 2020, Premio Latisana per il Nord-Est, Latisana, 2022, Počasna nagrada austrijskih nakladnika i knjižara za toleranciju u mišljenju i djelovanju, Beč, 2022, nagrada Fric, Zagreb, 2023.
Djela su mu prevedena na bjeloruski, bugarski, češki, engleski, farsi, finski, katalonski, litavski, mađarski, makedonski, nizozemski, njemački, poljski, portugalski, ruski, slovački, španjolski, švedski, talijanski, turski i ukrajinski jezik.
U prvom kolu izabranih djela Miljenka Jergovića u izdanju Frakture izašle su 2018. godine četiri knjige: roman Dvori od oraha, zbirka pripovjedaka Sarajevski Marlboro, zbirka poezije Hauzmajstor Šulc i knjiga izabranih eseja, kronika i članaka Imenik lijepih vještina, a u drugom kolu 2019. i 2020. godine romani Otac i Ruta Tannenbaum, knjiga priča mačka čovjek pas i knjiga izabranih eseja Imenik lijepih vještina 2.

MG116 (L)