Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Doživljaj umetničkog dela u psihologiji stvaralaštva / Maja Vukadinović
Beograd 2017. Mek povez, 136 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
Monografija dr Maje Vukadinović spada u malobrojne integrativne prikaze psihološke estetike i umetničke kreativnosti. Ove dve oblasti tematski su usko vezane, budući da su pretežno usmerene na psihološke procese koje se tiču umetnosti, ali su sa druge strane i relativno nezavisne - psihološka estetika se dominantno bavi prirodom doživljaja umetnosti, dok je psihologija umetničkog stvaralaštva posvećena individualnim razlikama u kreativnim umetničkim sposobnostima. Posebna vrednost ove monografije sastoji se u tome što prikazuje širok spektar estetskih fenomena, elaborirajući psihološki doživljaj umetnosti u svim njegovim aspektima - emotivnom, telesnom, kognitivnom i motivacionom. Najzad, poseban kvalitet monografije Doživljaj umetničkog dela u psihologiji stvaralaštva čini i direktna veza između teorijske konceptualizacije estetskih fenomena i rezultata empirijskih studija, uključujući i nalaze istraživanja same autorke. Detaljnijom analizom sadržaja ove monografije nameće se zaključak da je reč o delu koje može biti zanimljivo kako akademskoj publici, uključujući i eksperte i studente, tako i široj čitalačkoj publici.
Iz recenzije prof. dr Slobodana Markovića
Nema sumnje da je doživljaj umetničkog dela jedan od najkompleksnijih i najsuptilnijih fenomena celokupnog ljudskog iskustva. Pomenuta suptilnost proističe iz činjenice da je umetnost, kako bi rekao Viljem Fokner, srce na vrhu igle. Maja Vukadinović pristupa fenomenu doživljaja umetnosti sa aspekta psihologije stvaralaštva, istražujući njegove estetske, emotivne, telesne, saznajne i motivacione dimenzije i njihove složene ukrštaje, ne samo u ličnom već i u društveno-kulturnom kontekstu. Ako je umetnost, kako autorka argumentovano pokazuje, paradigma stvaralaštva samog, onda nas objašnjenje i razumevanje doživljaja umetnosti približava osvetljavanju tajne stvaralačkog i receptivnog procesa, slojevitosti umetničkog dela i njegovog uticaja, ali i neophodnosti sistematske izgradnje i kultivisanja ukusa kao moći estetskog suđenja u okviru jedne moguće komunikativne prakse kultivisane i obrazovane društvenosti i humaniteta.
Iz recenzije prof. dr Željka Vučkovića
Sadržaj:
Uvod: 27 sekundi
Prvo poglavlje: Pojam, oblici i perspektive stvaralaštva Pojam stvaralaštva
Predmet psihologije stvaralaštva
Domeni, podela i oblici stvaralaštva
Paradigme stvaralaštva
Drugo poglavlje: Doživljaj umetničkog dela
Odnos stvaraoca, umetničkog dela i publike
Tipovi publike
— Stvaralac kao publika
Doživljaj umetničkog dela
Treće poglavlje: Estetski doživljaj
Eksperimentalno proučavanje estetskog doživljaja
Estetski doživljaj kao izuzetno stanje svesti
Estetske preferencije
— Subjektivni doživljaj umetničkog dela
Četvrto poglavlje: Estetska osećanja i afektivni doživljaj umetničkog dela
Empatija
Katarza
Peto poglavlje: Somatski doživljaj, telesne senzacije i reakcije na umetničko delo
Telesne reakcije
— U Zemlji suza
Kinestetička empatija
Struktura telesnog doživljaja za vreme posmatranja umetničke igre
Šesto poglavlje: Uloga kognitivnih procesa u doživljaju umetničkog dela
Konceptualizacija estetskog doživljaja: funkcionalni model
— Obrada sadržaja estetskog objekta
— Obrada forme i kompozicije estetskog objekta
Koji se objekat može nazvati estetskim?
Sedmo poglavlje: Mašta, aktivna imaginacija i transcendentna funkcija
Aktivna imaginacija
Transcendentna funkcija
Osmo poglavlje: Pristupi u tumačenju simboličnog značenja umetničkog dela
Otkriće nesvesnog dela psihe
Razumevanje izraza nesvesnog u umetničkom delu
Doživljaj dela u vizionarskom umetničkom stvaralaštvu
Dodaci
Dodatak prvom poglavlju: Pomeranje granica
Dodatak drugom poglavlju: Komponente stvaralačkog procesa
Dodatak trećem poglavlju: „Dolina bizarnog” (Uncanny Valley)
Dodatak četvrtom poglavlju: Uteha krila
Dodatak petom poglavlju: Ljudsko telo kao objekat estetskog doživljaja
Dodatak šestom poglavlju: Identifikacija i priča o Andariasmeni
Dodatak sedmom poglavlju: Ples kao aktivna imaginacija
Dodatak osmom poglavlju: Duende — arhetip u umetnosti flamenka
Zaključak
Literatura