Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Oblast: Kibernetika
Godina izdanja: Ms
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Kibernetika je nauka o upravljanju oslonjena na teoriju informacija, razvoj komunikacionih modela i proučavanje povratnih sprega kao i kontrolnih mehanizama prenošenja informacija i upravljanja. Razlikuje se od empirijskih nauka po tome što se ne interesuje za materijalnu formu, nego za organizaciju, obrazac i komunikaciju kod celina.
Istorija kibernetike
Kibernetika se u raznim zemljama razvijala na rezličite načine. U zapadnim zemljama severoatlantske alijanse više ili manje ona se stopila sa opštom teorijom sistema i ceo red struka koje su bili povezeni sa kibernetikom su se razvili u samostalna područja, kao naprimer informatika, umetna inteligencija ili neuronska mreža.
U zemljama istočnog bloka kibernetika je u početku, iz čisto ideoloških razloga, smatrana za buržoasku kvazinauku. Počela je biti ponovo prihvaćena tokom 50-ih godina i na kraju je postala krovna disciplina za mnoge struke koje su se u zemljama mimo istočnog bloka osamostalile. Tako je npr. u sastavu kibernetike bila i informatika.
Norbert Viner (engl. Norbert Wiener; Kolumbija, 26. novembar 1894 — Stokholm, 18. mart 1964) je bio američki matematičar, informatičar i osnivač kibernetike kao nauke.[1]
Biografija
Detinjstvo i mladost
Norbert Vener je rođen u jevrejskoj porodici kao prvo dete Lava Vinera i Berte Kan. Još tokom detinjstva postao je postao poznat kao „čudo od deteta“. Pošto je završio Ajer gimnaziju, 1906. godine sa 11 godina starosti, Viner se upisao na Tafts koledž u Medfordu, pored Bostona. Diplomirao je matematiku 1909. sa 14 godina, nakon čega je započeo studije zoologije na Harvardu. Godine 1910. upisuje se na Univerzitet Kornel, gde studira filozofiju.
Harvard je nagradio Vinera doktoratom 1912. godine, kada je imao svega 17 godina, za disertaciju o matematičkoj logici.
Uprkos poticanju iz jevrejske porodice, Viner je kasnije postao agnostik.[2]
Naučni rad
Radovi Vinera na protivavionskom oružju, uticali su da počne istraživati teoriju informatike. Otkrio je viner filter i formulisao je zakone kibernetike. Učestvoavo je u stvaranju postulata robotike, kompjuterske kontrole i automatike. Njegovi radovi na polju elektronike i informatike, imali su značajan uticaj i na nauke poput biologije, filozofije i sociologije. Po političkom ubeđenju bio je pacifista, te je tokom Hladnog rata na njega gledano sa podozrenjem[3]Bio je protivnik militarizacije, te je nakon Drugog svetskog rata odbijao svaku novčanu naknadu od strane vlade SAD, za svoj naučni rad. Bio je protivnik nuklearnog naoružavanja i nije dobio poziv vlade SAD da učestvuje u projektu Menhetn.[4]Dobitnik je velikog broja priznanja za svoj rad i smatra se jednim od najvećih matematičara 20. veka.
Krater Viner na Mesecu nazvan je po njemu.