ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 329
Autor: Domaći
Oblast: Ekologija
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

1986g
Split
504 strane
Ilustrovana

Etimologija i struktura naziva


Vojmir Vinja (Dubrovnik, 12. novembar 1921 –– 15. jun 2007, Zagreb) [1] lingvist, romanist, akademik HAZU, osnivač hispanističkih studija u Hrvatskoj i utemeljivač Odsjeka za francuski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru.


Rođen je 1921. godine u Dubrovniku kao najmlađe, deveto, dete u porodici poštanskog nameštenika. Silom očeva nameštenja odrastao je na Korčuli, u Splitu i Šibeniku; klasičnu gimnaziju polazio u Šibeniku. Maternji jezik bio mu je čakavsko narečje hrvatskosrpskog jezika, a u školi je učio talijanski. Bez obzira na preranu očevu smrt, Vinja je diplomirao 1947. godine[2] na Filozofskom fakultetu, gde je kasnije stekao doktorat znanosti i habilitaciju iz lingvistike. Na studij se upisuje 1940. godine, na smer romanske lingvistike i francuskog jezika s književnošću, gdje mu je profesorom bio Petar Skok. Studij je prekidao radi borbe protiv okupacije Dalmacije. Diplomirao je tek 1947. i odmah potom bio primljen za asistenta na katedri za romansku lingvistiku koju je tada vodio Petar Skok. Godinu 1949/1950. proveo je u Londonu u diplomatskom poslanstvu, a 1956/1957. na Sorboni studijski. Penzionirao se 1986.

Bio je član uredništva časopisa Čakavska rič i Folia Onomastica Croatica. Osnovao je Skokove etimološke i onomastičke susrete 1986.

Karijera
1947. asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
1953. docent
1956—1957. specijalizacija u Francuskoj
1958. vanredni profesor.
1959—1978. načelnik Odsjeka za romanistiku
1964. redovni profesor
1975. član saradnik JAZU, Razred za filološke znanosti
1983. redovni član JAZU, Razred za filološke znanosti
1991. redovni član HAZU, Razred za filološke znanosti
Od 1956. predavao romansku lingvistiku, starofrancuski i savremeni francuski, španski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao i na univerzitetima u Francuskoj, Austriji, Španiji i Rumuniji, te u Zadru, Beogradu, Sarajevu. Vodio 12 magistarskih radova i 13 doktorskih disertacija, te sarađivao u više stručnih komisija za magistarske i doktorske radove. Od 1986. godine u penziji[1].

Dela
Starofrancuski jezik i knjizevnost (1964)
Španjolsko-hrvatskosrpski rječnik: s osnovama španjolske gramatike i španjolskog trgovačkog dopisivanja (1971)[3]
Langenscheidtov univerzalni rječnik : francusko-hrvatski, hrvatsko-francuski (1978)
Langenscheidtov univerzalni rječnik: španjolsko-hrvatskosrpski, hrvatskosrpsko-španjolski (1979)
Gramatika španjolskog jezika: s osnovama španjolsko-francusko-talijanskog uspoređenja (1980)
Langenscheidtov džepni rječnik: Hrvatsko-francuski rječnik (1981)
Povijest svjetske književnosti: Knj. 3 (1982)
Langenscheidtov univerzalni rječnik: španjolsko-hrvatskosrpski, hrvatskosrpsko-španjolski (1983)
Španjolsko-hrvatski ili srpski rječnik: s osnovama španjolske gramatike i španjolskog trgovačkog dopisivanja (1985)
Jadranska fauna — etimologija i struktura naziva (2 knjige, 1986)
Hibridni rezultati jezičnih dodira (1986)
Jadranske etimologije: jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku I—III (1998-2004)
Prevodi
Michel de Montaigne, Djela (I—III. Eseji; IV. Dnevnik s puta u Italiju; Pisma), Disput, Zagreb, 2007.[4]
Emile Benveniste, Riječi indoeuropskih institucija, Disput, Zagreb, 2005.
Ferdinad de Saussure, Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada, Zagreb, 2000.
Opća i obrazložbena gramatike Port-Royala, ArTresor naklada, Zagreb, 1999.
Pierre Abélard, Pisma Abelarda i Heloize, Naprijed, Zagreb, 1970.
Dante Alighieri, O umijeću govorenja na pučkom jeziku, u Djela I, Liber — Matica hrvatska, Zagreb, 1976.
Arnould Clausse, Socijalistička doktrina odgoja, Matica hrvatska, Zagreb, 1962.
Roman o Renardu, Zora, Zagreb, 1961.
Fernando de Rojas, Celestina ili Tragikomedija o Kalistu i Melibeji, Zora, Zagreb, 1957.
Nagrade
Nagrada “Božidar Adžija” (1970)
Nagrada za životno djelo (1986)
Nagrada “J.J.Strossmayer” (1999)
Chevalier de l’Ordre du Mérite de la République Française.