Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1988
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Kao nova, nekorišćena
Bajt, Aleksander, 1921-2000 = Bajt, Aleksander, 1921-2000
Samoupravni oblik društvene svojine / Aleksander Bajt
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1988
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Globus, 1988
Fizički opis 273 str. : graf. prikazi ; 25 cm
Zbirka Biblioteka Posebna izdanja
ISBN 86-343-0330-6 (karton sa omotom)
Napomene Tiraž 3.000
Literatura: str. 266-272.
Predmetne odrednice Svojina, društvena
Rezultati privredivanja posle Drugog svetskog raia su doslovno katastrofalni. Ekonomska efikasnostje duboko ispod poredive kapitalističke a umesto daje samoupravna, društvena svojinaje državna, pri čemu su njeni stvami vlasnici u ekonomskom smislu političke strukture. Uz dokazivanje gomjih teza pisac pokušava da pronađe sistem koji bi samoupravljanju osigurao njegove teoretske karakteristike. Polazna su dva postulata - apsolutna samostalnost preduzeća i suverenost odlučivanja radnika u njima.
Samostalnost preduzeća vodila bi uspostavljanju tržišta proizvoda i faktora i formiranju odgovarajučih ravnotežnih cena koje bi vrednovale proizvode pojedinih subjekata i time određivale granice njihovog samoupravnog odlučivanja. Suverenost radnika najverovatnije bi vodilapodeli izmedu političkog i stručnog odlučivanja, kod čega bi prvo zadržali radnici neposredno dok bi drugo delegirali menadžerima koji bi za njihov račun i pod njihovom kontrolom donosili odluke kojima bi se osigurala efikasnost.
Na taj način kolektivi bi mogli da vrše preduzetničke funkcije čije odsustvo se smatra glavnim razlogom sadašnje neefikasnosti. Ekspanzijom preduzetništva na mesta gde bi osiguralo največe efekte, uključujući nedovoljno efikasna postojeća preduzeća, efikasnost bi sepostepeno širila na sve delove privrede.
Kako bi u takvom sistemu zarade bile vezane za produktivnost živog i minulog rada, dok bi se nadnice formirale na tržištu, u principu jednake za jednaki rad, to bi omogučilo da se višak proizvoda - preduzetnička dobil ne samo objektivno utvrduje već i troši za objektivno predeterminisane namene — uštede i investicije. No, suština preduzetništva nije u upotrebi već u proizvodnji viška proizvoda.
Pisac je ubeđen da bi se na taj način postigla uz društvenost svojine največa moguča efikasnost, mada nije sigumo da li bi dostigla kapitalističku.
samoupravljanje, socijalizam, privredna reforma, društvena svojina
x2