pregleda

Feministkinje teoretizuju političko


Cena:
1.800 din
Želi ovaj predmet: 6
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (7269)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 11476

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2006.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Feministkinje teoretizuju političko / Džudit Batler i Džoan Skot


Beograd 2006. Mek povez, 504 strane.
Knjiga je odlično očuvana.



`Teorija“ je veoma sporan termin u feminističkom diskursu. Broj pitanja koja se u vezi s tim postavljaju, upućuje na značaj ove rasprave: šta se kvalifikuje kao „teorija“? Ko je autor „teorije“? Da li je to nešto pojedinačno? Da li se definiše u opoziciji prema nečemu ateorijskom, predteorijskom ili postteorijskom? Kakve su političke implikacije korišćenja „teorije“ u svrhu feminističke analize, ako se ima u vidu da je ono što nastaje pod znakom „teorije“ bar delom obeleženo svojim maskulinističkim i evropocentričnim poreklom? Da li se „teorija“ razlikuje od politike? Da li je „teorija“ nekakav podmukli oblik politike? Može li se ikakva politika izvesti iz „teorije“ ili je „teorija“ po sebi neka forma političkog nihilizma?

Cilj ove knjige nije da jednom za svagda razreši ta pitanja, nego da generiše neke nove i produktivne smerove za njih. Teorija o kojoj je reč nije monolitni entitet. Ukoliko se pretpostavi da teorijski impuls poststrukturalizma konstituiše prostor razvoja izvesne krize u feminizmu, moglo bi se reći da ova antologija ispituje povoljne strane te krize po sam feminizam. To ne znači da je poststrukturalizam teorija koju sve autorke u ovoj knjizi prihvataju (zapravo je nejasno da li teorije u svetlu poststrukturalizma uopšte konstituišu pozicije koje treba afirmisati ili poricati). Pre će biti da „post-strukturalizam“ upućuje na polje kritičkih praksi koje se ne mogu totalizovati i koje stoga preispituju formativnu i isključujuću moć diskursa u konstrukciji polne razlike.

To preispitivanje uključuje pažljivo razmatranje značenja svih termina i analitičkih kategorija, uključujući i one kojima sâmo barata. Ono, naime, postavlja pitanje o tome na koji način korišćeni pojmovi bivaju određeni osobenim upotrebama diskursa u specifične političke svrhe. Ne radi se, dakle, o tome da se neki već zgotovljeni pojmovi samo primene na feminističke probleme, nego se traži njihovo preoznačenje ili prisvajanje u posebne svrhe. Vrednost poststrukturalističkih teorija u ovoj se knjizi potvrđuje ili osporava u konkretnim kontekstima. Te su teorije korisne u meri u kojoj generišu analize, kritiku i političke intervencije, i ukoliko za feminizam otvaraju jedan politički imaginarijum što upućuje na mogući način prevazilaženja zapreka kojima je bio ograničen.

Ako bi čitaoci u ovom zborniku pokušali da otkriju šta „poststrukturalizam“ jeste, osetiće se izigrani i možda zbunjeni. Poststrukturalizam nije, strogo govoreći, pozicija, već pre predstavlja kritičko preispitivanje operacija isključivanja posredstvom kojih se „pozicije“ tek uspostavljaju. U tom smislu, feministički poststrukturalizam ne označava neku poziciju od koje bi se polazilo, tačku gledišta ili stanovište koje bi se moglo korisno uporediti sa drugim „podsticajima“ u teorijskom domenu.




Sadržaj:
Uvod
I Tlo spora
1. Kontingentni temelji: feminizam i pitanje `postmodernizma` / Džudit Batler
2. `Iskustvo` / Džoan V. Skot
3. Feminizam i Žorž Sand: Lettres à Marcie / Naomi Šor
4. Ponovno promišljanje francuskog feminizma: etika i politika / Gajatri Čakravorti Spivak
5. Ecce Homo, Zar ja nisam (ne-sam) žena, i nepodes/še/ni Drugi: ljudsko u posthumanističkom pejzažu / Dona Haravej
6. Postmoderni automati / Rej Čou
II Označiteljski identitet
7. Kratka istorija nekih preokupacija / Deniz Rajli
8. Boriti se s razlikama / Kristina Krozbi
9. Govor različitim jezicima: dialogika, dialektika i književna tradicija crnih spisateljica / Me Gvendolin Henderson
10. Prava gospođica Bičam: rod i subjekt imitacije / Rut Lejs
11. Ka agonističkom feminizmu: Hana Arent i politika identiteta / B. Honig
III Subjekti pre zakona
12. Pitanje abortusa i smrt čoveka / Meri Puvi
13. `Šahbano` / Zakia Patak i Radžesvari Sunder Radžan
14. Rod, pol i ekvivalentna prava / Drusila Kornel
15. Žene `pre` zakona: sudske priče o ženama, radu i polnoj segregaciji na poslu / Viki Šulc
IV Kritičke prakse
16. Pitanje utemeljenja: scijentizovana politika, politizovana nauka i feministička kritička praksa / Kirsti Meklur
17. Feminizam, princip građanstva i radikalna demokratska politika / Šantal Muf
18. Borba protiv tela, borba protiv reči: teorija i politika sprečavanja silovanja / Šeron Markus
19. Rod, moć i istorijsko sećanje: diskursi Serrano otpora / Ana Marija Alonso
20. Pedagogija za postkolonijalne feministkinje / Zakia Patak
V Postmoderni post-skriptum
21. Kraj nevinosti / Džejn Fleks
22. Feminizam i postmodernizam / Linda Singer

Ovde unesite uslove koji su specifični za vas kao prodavca:
kako da se izvrši uplata,
kada i gde je lično preuzimanje ako ga nudite i sl.
Jednom uneti uslovi prodaje su isti na svim predmetima.č

Predmet: 68833033
Feministkinje teoretizuju političko / Džudit Batler i Džoan Skot


Beograd 2006. Mek povez, 504 strane.
Knjiga je odlično očuvana.



`Teorija“ je veoma sporan termin u feminističkom diskursu. Broj pitanja koja se u vezi s tim postavljaju, upućuje na značaj ove rasprave: šta se kvalifikuje kao „teorija“? Ko je autor „teorije“? Da li je to nešto pojedinačno? Da li se definiše u opoziciji prema nečemu ateorijskom, predteorijskom ili postteorijskom? Kakve su političke implikacije korišćenja „teorije“ u svrhu feminističke analize, ako se ima u vidu da je ono što nastaje pod znakom „teorije“ bar delom obeleženo svojim maskulinističkim i evropocentričnim poreklom? Da li se „teorija“ razlikuje od politike? Da li je „teorija“ nekakav podmukli oblik politike? Može li se ikakva politika izvesti iz „teorije“ ili je „teorija“ po sebi neka forma političkog nihilizma?

Cilj ove knjige nije da jednom za svagda razreši ta pitanja, nego da generiše neke nove i produktivne smerove za njih. Teorija o kojoj je reč nije monolitni entitet. Ukoliko se pretpostavi da teorijski impuls poststrukturalizma konstituiše prostor razvoja izvesne krize u feminizmu, moglo bi se reći da ova antologija ispituje povoljne strane te krize po sam feminizam. To ne znači da je poststrukturalizam teorija koju sve autorke u ovoj knjizi prihvataju (zapravo je nejasno da li teorije u svetlu poststrukturalizma uopšte konstituišu pozicije koje treba afirmisati ili poricati). Pre će biti da „post-strukturalizam“ upućuje na polje kritičkih praksi koje se ne mogu totalizovati i koje stoga preispituju formativnu i isključujuću moć diskursa u konstrukciji polne razlike.

To preispitivanje uključuje pažljivo razmatranje značenja svih termina i analitičkih kategorija, uključujući i one kojima sâmo barata. Ono, naime, postavlja pitanje o tome na koji način korišćeni pojmovi bivaju određeni osobenim upotrebama diskursa u specifične političke svrhe. Ne radi se, dakle, o tome da se neki već zgotovljeni pojmovi samo primene na feminističke probleme, nego se traži njihovo preoznačenje ili prisvajanje u posebne svrhe. Vrednost poststrukturalističkih teorija u ovoj se knjizi potvrđuje ili osporava u konkretnim kontekstima. Te su teorije korisne u meri u kojoj generišu analize, kritiku i političke intervencije, i ukoliko za feminizam otvaraju jedan politički imaginarijum što upućuje na mogući način prevazilaženja zapreka kojima je bio ograničen.

Ako bi čitaoci u ovom zborniku pokušali da otkriju šta „poststrukturalizam“ jeste, osetiće se izigrani i možda zbunjeni. Poststrukturalizam nije, strogo govoreći, pozicija, već pre predstavlja kritičko preispitivanje operacija isključivanja posredstvom kojih se „pozicije“ tek uspostavljaju. U tom smislu, feministički poststrukturalizam ne označava neku poziciju od koje bi se polazilo, tačku gledišta ili stanovište koje bi se moglo korisno uporediti sa drugim „podsticajima“ u teorijskom domenu.




Sadržaj:
Uvod
I Tlo spora
1. Kontingentni temelji: feminizam i pitanje `postmodernizma` / Džudit Batler
2. `Iskustvo` / Džoan V. Skot
3. Feminizam i Žorž Sand: Lettres à Marcie / Naomi Šor
4. Ponovno promišljanje francuskog feminizma: etika i politika / Gajatri Čakravorti Spivak
5. Ecce Homo, Zar ja nisam (ne-sam) žena, i nepodes/še/ni Drugi: ljudsko u posthumanističkom pejzažu / Dona Haravej
6. Postmoderni automati / Rej Čou
II Označiteljski identitet
7. Kratka istorija nekih preokupacija / Deniz Rajli
8. Boriti se s razlikama / Kristina Krozbi
9. Govor različitim jezicima: dialogika, dialektika i književna tradicija crnih spisateljica / Me Gvendolin Henderson
10. Prava gospođica Bičam: rod i subjekt imitacije / Rut Lejs
11. Ka agonističkom feminizmu: Hana Arent i politika identiteta / B. Honig
III Subjekti pre zakona
12. Pitanje abortusa i smrt čoveka / Meri Puvi
13. `Šahbano` / Zakia Patak i Radžesvari Sunder Radžan
14. Rod, pol i ekvivalentna prava / Drusila Kornel
15. Žene `pre` zakona: sudske priče o ženama, radu i polnoj segregaciji na poslu / Viki Šulc
IV Kritičke prakse
16. Pitanje utemeljenja: scijentizovana politika, politizovana nauka i feministička kritička praksa / Kirsti Meklur
17. Feminizam, princip građanstva i radikalna demokratska politika / Šantal Muf
18. Borba protiv tela, borba protiv reči: teorija i politika sprečavanja silovanja / Šeron Markus
19. Rod, moć i istorijsko sećanje: diskursi Serrano otpora / Ana Marija Alonso
20. Pedagogija za postkolonijalne feministkinje / Zakia Patak
V Postmoderni post-skriptum
21. Kraj nevinosti / Džejn Fleks
22. Feminizam i postmodernizam / Linda Singer
68833033 Feministkinje teoretizuju političko

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.