Cena: |
Želi ovaj predmet: | 6 |
Stanje: | Novo |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Pouzećem
Lično |
Rok isporuke: | 5 |
Godina izdanja: 2015.
ISBN: 978-86-7102-492-1
Jezik: Srpski
Autor: Strani
O knjizi:
Dvehiljadečetrnaeste je bilo tačno sto godina otkako je u Sarajevu odjeknuo pucanj kojim je ubijen Franja Ferdinand. Taj pucanj ispaljen je iz belgijskog pištolja kojeg je u ruci držao Gavrilo Princip, austrougarski podanik, bosanski Srbin po rođenju, Jugosloven po opredeljenju. Iz tog pucnja proizašao je niz ratova od kojih dva svetskih razmera. Označio je i početak veka u kojem su Gavrilu Principu nadevana najrazličitija imena: od junaka do teroriste, od anarhiste do nacionaliste, od bundžije do oslobodioca, od sirijskog dobrovoljca do donjeckog separatiste.
Autori ove knjige, jedna Srpkinja i jedan Belgijanac, bacaju kritički pogled na sto godina predstava o Gavrilu Principu i njegovom pucnju u holandskoj i flamanskoj štampi, književnosti i umetnosti. Oni pronalaze i prate tragove kod najrazličitijih autora kao što su flamanski naturalistički pisac Stejn Strevels, holandski novinar i publicista Hert Mak, savremeni flamanski pisci Ervin Mortir i Mike de Louf, pesnici Stefan Hertmans, Beno Barnard i Mihael Vandebril, holandski pesnik iračkog porekla Rodan Al Galidi, holandski pesnik marokanskog porekla Abdelkader Benali, i mnogi drugi. Razmatraju se i izjave savremenih istoričara poput Australijanca Kristofera Klarka i Holanđanina Hida van Hengela, čija su dela obeležila stogodišnjicu atentata. Reč na kraju dobijaju mladi, aktuelni Principovi vršnjaci.
Osim toga, autori poklanjaju posebnu pažnju ratnim vezama Srbije i Nizozemlja. Tokom Prvog svetskog rata Srbija i Belgija često su uzimane kao primer stradanja, a holandski hirurg Arius van Tinhoven bio je taj koji je pored Arčibalda Rajsa ukazivao na zločine austrougarske vojske protiv srpskog stanovništva. Na kraju, autori se osvrću i na ikonizaciju i komercijalizaciju Principa u umetnosti i na internetu.
U vremenu u kojem je prisećanje na Veliki rat pre svega regionalne prirode, Jelica Novaković i Sven Peters uspostavljaju most između Istoka i Zapada.
O autoru:
Jelica Novaković:
Redovni je profesor i osnivač srpske nederlandistike u Beogradu. Kao publicista i pisac dobila je 2001. nagradu flamanskog ogranka P.E.N.-a, kao prevodilac i.o. Huga Klausa, Vilema Elshota, Jana Volkersa i mnogih drugih. Primila je 2014. prevodilačku nagradu Nizozemske literarne fondacije. Godine 1999. objavljen je u Amsterdamu njen dnevnik bombardovanja pod nazivom Blago onom ko rano poludi a 2006. je zajedno sa Svenom Petersom napisala Kafanski tribunal koji je objavio beogradski Clio.
Sven Peters:
Profesor je nizozemskog kao stranog jezika u Antverpenu, član je flamanskog P.E.N.-a, odgovoran za rad Spisateljske kuće, i urednik je bloga o publikacijama na balkanske teme (balkanboeken.blogspot.com). Neko vreme živeo je u Trstu i Beogradu. Zajedno sa Jelicom Novaković napisao je svojevrsni vodič kroz Beograd „Kafanski tribunal“ (2006).