Jezik: Srpski

KNJIŽEVNA SMOTRA
Broj: 69–72, god. XXI
Povez: Meki
Izdavač: Hrvatsko filološko društvo / Liber
Godina izdavanja: 1988
Stranica: 212
Stanje: Vrlo dobro očuvano
Urednik: Zdravko Malić

SADRŽAJ
SADRŽAJ
3 Josip Torbarina (I. Vidan)

Suodnosi jugoslavenskih književnosti s književnostima na engleskom jeziku
6 Uvod (I. Vidan) – Putnici
10 Omer Hadžiselimović – Bosna i Hercegovina u engleskim putopisima 1848–1878
15 Gabrijela Vidan – Lady Montagu putuje na Istok

Posrednici
22 Veselin Kostić – Zračenje engleske književnosti i kulture u Dubrovniku krajem XVIII i početkom XIX veka
25 Nevenka Košutić-Brozović – o problemu recepcije prve hrvatske predstave Romeo i Julije
32 Miron Flašar – O prevodu-posredniku, Miltonu i Njegošu
34 Simha Kabiljo-Šutić – Jedan kosovski ep na engleskom jeziku
42 Gordana B. Todorović – Prevodilac između sopstvenih želja i očekivanja primaoca

Motivi kao mostovi
45 Branko Momčilović – Neke jugoslovenske teme u engleskoj književnosti
53 Svetozar M. Ignjačević – Ivlin Vo i Hrvatska
65 Janja Žitnik – Neobjavljeno poglavlje Orla i korena Luja Adamiča
69 Mirko Jurak – Slovenski pesniki v Avstraliji – razpeti med staro in novo domovino

Teme – postupci – repertoar
72 Ivo Vidan – Krleža i G. B. Shaw
81 Zvonimir Radeljković – Transatlantska veza: od Kerouaca do Oklopdžića
85 Dubravka Ugrešić – Američki tekst
88 Ivanka Koviloska-Poposka – Šekspir u Makedoniji u dvadesetom stoleću
94 Ivan Matković – Periodizacija prisutnosti i recepcije anglo-američke drame na hrvatskoj pozornici 1945–1971.
98 Giga Gračan – Engleska i američka drama u nas danas

Jezik – prijevod – poezija
106 Svetozar Koljević – Jezički aspekti „internacionalne teme“ u Romanu o Londonu
111 Ivana Živančević – Bajron u Hrvatskoj (obrisi projekta)
113 Antun Šoljan – Carrollov „Jabberwocky“ u dvije tradicije
117 Majda Stanovnik – Engleska literatura nonsensa u slovenačkim prevodima
121 Ljubica Janešlieva – Prožimanje engleske, američke i makedonske poezije
125 Dunja Detoni-Dujmić – Tragovi T. S. Eliota u hrvatskom poslijeratnom pjesništvu
132 Nikica Petrak – Što je to engleski utjecaj (bilješka jednog pjesnika opće prakse)

Paralele
135 Krinka Vidaković-Petrov – Narodne balade (englesko-škotske i srpskohrvatske)
140 Sonja Dekanić-Janoski – Bitka kod Maldona i kosovska bitka – jedno poređenje
144 Ivo Mardešić – Neke relacije između starije hrvatske i starije engleske književnosti
148 Ivo Šoljan – Motiv „stranca“ u našoj i engleskoj renesansnoj drami
152 Goran Stanivuković – Ljubav Pirama i Tizbe Brna Karnarutića i tradicija renesansnog ovidijevskog epiliona
165 Janja Ciglar-Zanić – Barokno pjesništvo, englesko i hrvatsko: značenje nekih analogija
173 Christopher Whyte – Scott i Šenoa
178 Ljiljana Gjurgjan –Mit nacije kod Nazora i Yeatsa

Kritika
188 Mirko R. Mirković – Byron u Matoševu viđenju
191 Zdenka Petković – Engleske pobude u kritičkoj esejistici Svetislava Stefanovića
194 Ivo Ćurčin –Ilija M. Petrović u „Novoj Evropi“
202 Matej Mulina – Aldous Huxley: tri vjerna čitanja
206 Miroslav Beker – Recepcija moderne engleske i američke kritike na hrvatskom i srpskom jezičnom području

Uz ilustracije
210 Sonia Wild Bićanić –Thomas Jackson i dalmatinska srednjovjekovna arhitektura – jedna stogodišnjica



„Književna smotra“ prvi je hrvatski časopis orijentiran na svjetsku književnost. U temelje programa časopisa ugrađena je ideja da nijedna kultura, pa ni hrvatska, nije samodostatna, da se svaka kultura razvija iz odnosa prema Drugome: zato je od samih početaka izlaženja Književna smotra nastojala doprinijeti boljem poznavanju književnosti i kulture drugih nacija, a samim time i bogaćenju vlastite kulture, književnosti, znanosti o književnosti te humanistike općenito. Časopis sustavno prati kretanja i događaje u stranim književnostima, pojave novih i relevantnih pogleda na europsku i svjetsku književnu baštinu te istraživanja hrvatskih književnih i kulturnih veza sa svijetom, pri čemu posebnu pozornost posvećuje novostima na području znanosti o književnosti i tekuće svjetske literarne produkcije. S vremena na vrijeme časopis se otvara prema područjima u kojima se književnost promatra izvan matičnog istraživačkog konteksta: bilo da je riječ o perspektivi interdisciplinarnih ili intermedijskih istraživanja, ili pak o istraživanjima književnosti unutar kultura Drugih i Drukčijih. Tako najčešće nastaju monotematski brojevi Književne smotre, koji su u značajnoj mjeri obilježili njezinu gotovo polustoljetnu povijest. Književna smotra namijenjena je znanstvenoj i stručnoj javnosti, studentima, ali i široj zainteresiranoj publici. Suradnici časopisa ugledni su domaći i strani znanstvenici, kritičari, pisci i prevoditelji. Časopis objavljuje znanstvene i stručne radove, izvorne i pregledne, ali i prijevode relevantnih književnoznanstvenih rasprava i eseja, prikaze i recenzije knjiga i časopisa, znanstvenih i stručnih skupova, i slično. Svaki znanstveni i stručni rad prolazi kroz postupak recenziranja. Časopis objavljuje radove na hrvatskom jeziku. Književna smotra izlazi četiri puta godišnje. Od broja 179/2016 časopis izlazi i u online izdanju.
Prva godina izlaženja: 1969.
Područja pokrivanja: Književnost, Umjetničko područje, Filologija, Humanističke znanosti

MG P18 (N)