Godina izdanja: 1999
ISBN: 9958-820-08-0
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Bašagić, Safvet-beg, 1870-1934
Naslov Pjesme, prepjevi, drame / Safvet-beg Bašagić
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Jezik bosanski
Godina 1999
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Preporod, 1999
Fizički opis 357 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Maglajlić, Munib (autor dodatnog teksta)
Zbirka Bošnjačka književnost : u 100 knjiga ; 25
(karton s omotom)
Napomene Str. 5-24: Pjesnik Mirza Safet / Munib Maglajlić
Biografija: str. 335
Str. 355-357: Napomene priređivača / M. M. [Munib Maglajlić]
Bibliografija: str. 336-354.
Predmetne odrednice Bašagić, Safvet-beg, 1870-1934

NAPOMENA PRIREĐIVAČA
Tekstovi pjesama, prepjeva i drama S. Bašagića doneseni su u ovoj knjizi prema prvim izdanjima, koja su – bez izuzetka – bila u vlastitoj nakladi pisca. Prvih sedam pjesama u izboru – od soneta Predgovor do poeme U Harabatu – preuzete su iz zbirke Trofanda iz hercegovačke dubrave (Zagreb 1896); sljedećih jedanaest – od pjesme Djevojka i golubica do pjesme Epilog – preuzete su iz zbirke Misli i čuvstva (Sarajevo 1905). Redoslijed pjesama uvrštenih u ovaj izbor odgovara redoslijedu pjesama u zbirkama iz kojih su preuzete. Programska pjesma Proslov, inače objavljena u zbirci Misli i čuvstva, uvrštena je kao prolog za dramu Pod Ozijom ili Krvava nagrada, jer joj je tu i mjesto, budući da je pročitana pred početak izvođenja ovog komada na „prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905.”.
Kada je riječ o zapisu koji je Bašagić sastavio za nišan pjesnika Muse Ćazima Ćatića, u ovaj izbor uvrštena je rukopisna verzija koja se čuva u Bašagićevoj ostavštini, a ne ona koja se konačno našla uklesana na nišanu Ćatićeva mezara u Tešnju. Nije poznato ko je izvršio redakciju zapisa kojom se izgubilo na pjesničkoj upečatljivosti. (U prvom stihu umjesto: Ase leži, nalazi se: Tu počiva; u trećem stihu umjesto riječi bekrijski stoji bohemski, a u četvrtom umjesto riječi smrt stoji riječ udes.)
Tekst Bašagićeva Mevluda donesen je prema trećem izdanju, objavljenom za pjesnikova života (1931), koje je priredio i za koje je uvodno slovo napisao Alija Nametak. Za ovu priliku izostavljeno je kratko pjesnikovo obrazloženje ispred završne dionice pod naslovom Munadžati, koje je činilo prvi dodatak uz ovo izdanje Mevluda i glasi: „Pošto bi ostale nekolike stranice prazne, mislim da neće biti naodmet ako Mevludu dodam prije spjevana i štampana dva munadžata i tako popunim prazninu pri kraju knjige. I te su pjesme nabožnog sadržaja pa će možda mnogome dobro doći da ih recitira ako mu bude Mevlud kratak.” Također je izostavljen i drugi dodatak, u kojem Bašagić objašnjava društveni i historijski okvir te osnovu za izvođenje mevluda općenito.
Uvršteni prepjevi doneseni su prema Bašagićevoj knjizi Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Sarajevo 1912), te prema izdanjima Hajjamovih rubaija, objavljenim za pjesnikova života (Sarajevo 1920. i 1928). Priređivač je smatrao važnim da se – osim dviju Bašagićevih završenih drama – u ovom izboru nađe i nedovršeni dramski prvijenac Ali-paša, u kojem je piscu historijski uzor bio Ali-paša Rizvanbegović Stočević. Naime, ovaj tekst, kojim započinje bošnjačka drama općenito (1894), nije do sada bio preštampavan pa je usljed teške dostupnosti ostao izvan pažnje i u stručnim krugovima (objavljen u Viencu, zagrebačkom časopisu koji danas predstavlja veliku rijetkost, pogotovo u Bosni i Hercegovini).
Pri uvrštavanju pjesama, prepjeva i drama u ovaj izbor vršeno je pravopisno ujednačavanje, budući da je pravopisna norma prvih Bašagićevih izdanja ponekad tako arhaična da otežava čitanje. Ispravljene su očite greške nastale propustima slagara i korektora. Zahvat u jezik svodi se samo na one primjere gdje je u Bašagićevom tekstu bio izostavljen glas h tamo gdje mu je po etimologiji ili po sekundarnom javljanju mjesto u bosanskom jeziku.
Za dodatak Biografija, Bibliografija, Literatura kao osnova je poslužio dodatak koji je pod istim naslovom priredio Mustafa Ćeman u knjizi: Safvet-beg Bašagić, Pjesme i prepjevi, priredio Enes Duraković, Sarajevo 1991, s tim što je dopunjen nekim podacima u Biografiji, novim jedinicama u Bibliografiji te brojnim naslovima u Literaturi, tekstova koji su u međuvremenu nastali (ukupan broj je više nego udvostručen), od kojih su najbrojniji oni objavljeni o stogodišnjici prvog bošnjačkog dramskog teksta općenito (Bašagićev dramski fragment Ali-paša) i šezdesetoj godišnjici Bašagićeve smrti (1994).
M. M.



Safvet-beg Bašagić (1870–1934) bio je bosanskohercegovački pjesnik, književnik, historičar i političar, jedna od najznačajnijih kulturnih ličnosti bošnjačkog preporoda na prijelazu iz 19. u 20. vijek. Rođen je u Nevesinju, a školovao se u Sarajevu, Zagrebu i Beču, gdje je studirao orijentalistiku i slavistiku.
Bašagić je bio među prvim modernim bošnjačkim intelektualcima koji su sistematski radili na afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta Bošnjaka u okviru južnoslavenskog i evropskog konteksta. Kao književnik, pisao je poeziju inspiriranu orijentalnom tradicijom, ali i evropskim romantizmom i simbolizmom, nastojeći da spoji islamsko nasljeđe sa savremenim književnim tokovima. Njegove najpoznatije zbirke pjesama uključuju Trofanda iz hercegovačke dubrave i Izabrane pjesme.
Pored književnog rada, Bašagić je dao značajan doprinos historiografiji i filologiji. Posebno se istakao istraživanjima kulturne i književne baštine Bošnjaka na orijentalnim jezicima, a njegovo djelo Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti smatra se jednim od pionirskih radova u toj oblasti.
Bio je aktivan i u političkom životu: učestvovao je u radu Bosanskog sabora i zalagao se za kulturna i obrazovna prava muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini tokom austrougarskog perioda. Takođe je bio jedan od osnivača i prvi predsjednik kulturnog društva „Gajret”, koje je imalo ključnu ulogu u obrazovanju i kulturnom uzdizanju Bošnjaka.
Bašagić je bio i strastveni bibliofil i kolekcionar rukopisa, a njegova bogata zbirka orijentalnih rukopisa danas predstavlja važan dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Smatra se jednim od utemeljitelja moderne bošnjačke književnosti i naučne misli, čiji je rad imao trajni uticaj na kulturni razvoj Bosne i Hercegovine.

MG P69 (N)