| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 1 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | AKS  BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        Godina izdanja: Ostalo
                                                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                
                        odlično stanje 
 
skz 
 
 
SETNI KROM , Oldas Haksli , Srpska književna zadruga Beograd 1974 , Preveo Aleksandar Petrović, Predgovor Svetozar Brkić: Setni Krom - kubistički roman Oldasa Hakslija. Prvi njegov roman objavljen 1921. godine , 
tvrd povez 
 
Oldus Haksli (engl. Aldous Huxley; Godalming, 26. jul 1894 — Los Anđeles, 22. novembar 1963) je bio engleski pisac i jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. veka.[1][2][3] Njegovi „romani ideja“ zasnovani na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela. 
Oldus Haksli 
 
Oldus Haksli 
Lični podaci 
Puno ime 
Oldus Haksli 
Datum rođenja 
26. jul 1894. 
Mesto rođenja 
Godalming, Ujedinjeno Kraljevstvo 
Datum smrti 
22. novembar 1963. (69 god.) 
Mesto smrti 
Los Anđeles, SAD 
Obrazovanje 
Univerzitet u Oksfordu, Balliol College, Koledž Iton 
Književni rad 
Najvažnija dela 
Vrli novi svet 
Potpis 
 
Zvanični veb-sajt 
 
Napisao je čuveno delo Vrli novi svet. U tome delu opisuje društvo, koje funkcioniše po principima masovne proizvodnje i pomoću Pavlovljevih refleksa. Ljudi se stvaraju u epruvetama i unapred se određuje ko će pripadati kojoj klasi ljudi po inteligenciji. 
Medicinska istraživanja 
uredi 
Poznat je i kao zagovornik korišćenja psihoaktivnih supstanci, o čemu je iscrpno pisao u svojoj knjizi Vrata percepcije (The Doors of Perception) po kojoj je sastav Dorsi (The Doors) dobio ime.[4] Hakslijevu pažnju su posebno privukla medicinska istraživanja engleskog psihijatra Hemfrija Ozmonda, koji je nastojao novootkrivenu supstancu LSD da upotrebi u lečenju određenih mentalnih poremećaja.[5] Godine 1953, Hemfri Osmond je snabdeo Hakslija sa dozom meskalina.[6] 
Haksli je dobrovoljno eksperimentisao s psihodeličnim drogama pod nadzorom dr Ozmonda, zaključivši da je LSD droga koja proširuje svest i omogućuje iskorak u alternativnu stvarnost.[5] U knjizi „Vrata percepcije“ isticao je da ljudski um u svakodnevnom opažanju deluje kao filtar koji selektivno propušta samo nužne informacije, dok LSD uklanja ovaj filtar i tako čini ključ za vrata spoznaje. Kad se ta vrata jednom otvore, onda navali bujica utisaka, boja, zvukova i slika, svakodnevne stvari vide se drukčijima, javljaju se čudne vizije, a misli koje se obično smatraju banalnim sada se pokazuju kao stvari od velikoga značenja. To, po Haksliju, nije ništa drugo do mistična ekstaza, direktan ulaz u transcendentno.[5] Na temelju toga predviđao je senzacionalan preporod religije čim LSD dođe do širih narodnih masa. Smatrao je da ako ova droga može proizvesti religijske učinke, onda je ona puno više od pukog sredstva za promenu raspoloženja.[5] 
Dela 
uredi 
U romanima, novelama i esejima Haksli je kritičar građanske inteligencije između dva rata. Kasnije, posle Drugog svetskog rata, on je pesimista i savremenu civilizaciju pokušava da nađe u mističnim spekulacijama.[7] 
Romani 
uredi 
Setni krom (1921) 
Antic Hay (1923) 
Jalovo lišće (1925) 
Kontrapunkt (1928) 
Vrli novi svet (1932) 
Bezooki u Gazi (1936) 
Nakon mnogo leta umire labud (1939) 
Vreme mora biti zaustavljivo (1944) 
Majmun i bit (1948) 
Genije i boginja (1955) 
Ostrvo (1962) 
Kratke priče 
uredi 
Limbo (1920) 
Mortal Coils (1922) 
Mali Meksikanac (SAD - mladi Arhimedes) (1924) 
Dve od tri Gracije (1926) 
Kratke sveće (1930) 
Jakobove ruke; Bajka (krajem 1930-ih) 
Sabrane kratke priče (1957) 
Poezija 
uredi 
Plameni točak (1916) 
Jona (1917) 
Poraz mladosti (1918) 
Leda (1920) 
Arabia Infelix (1929) 
The Cicadas (1931) 
Prva filozofova pesma 
Putopisi 
uredi 
Idući putem (1925) 
Zajedljivi pilat: dnevnik jednog putovanja (1926) 
Preko Meksičkog zaliva (1934) 
Zbirke eseja 
uredi 
Na margini (1923) 
Idući putem (1925) 
Novi i stari eseji (1926) 
Prave studije (1927) 
Radi šta hoćeš (1929) 
Vulgarnost u književnosti (1930) 
Muzika noću (1931) 
Tekstovi i uvodi (1932) 
Drvo masline (1936) 
Reči i njihovo značenje (1940) 
Umetnost viđenja (1942) 
The Perennial Philosophy (1945) 
Nauka, sloboda i mir (1946) 
Teme i varijacije (1950) 
Sutra, sutra i sutra (1952) 
Vrata percepcije (1954) 
Raj i pakao (1956) 
Adonis i alfabet (1956) 
Sakupljeni eseji (1958) 
Vrli novi svet Reviziran (1958) 
Književnost i nauka (1963) 
Scenariji 
Hrabri Novi svet 
Čovekoliki majmun i esencija 
1940 Ponos i predrasuda (kolaboracija) 
1943 Madame Curie|Gospođa Kiri (kolaboracija) 
1944 Džejn Ejr (kolaboracija sa Džonom Hausmanom) 
1947 Ženska osveta 
1950 Preludijum slave 
1951 Originalni scenario (odbijen) za Diznijev animirani film Alisa u Zemlji čuda [8] 
1971 Bezoki u Gazi (BBC mini serija u kolaboraciji sa Robin Čapman)[9] 
Audio snimci 
1955 Znanje i razumevanje [10][11] 
1955 Ko smo mi? [11][12] 
Zanimljivosti 
uredi 
Predavao je jedan semestar francuski jezik mladom Džordžu Orvelu na Itonu. 
Pojavljuje se u gornjem desnom uglu na ilustraciji jednog od najpopularnijih albuma svih vremena “Klub slomljenih srca narednika Pepera” Bitlsa. 
LSD je prvi put uzeo 24. decembra 1955, a poslednji put na samrti, 23. novembra 1963. Poslednje reči su mu bile: „LSD 100 miligrama IM“ (u mišić).