pregleda

Margerit Jursenar - TAJ MOĆNI VAJAR VREME (eseji)


Cena:
799 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (4808)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,92% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9940

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2014
ISBN: 978-86-519-1352-8
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Autor - osoba Jursenar, Margerit, 1903-1987 = Yourcenar, Marguerite, 1903-1987
Naslov Taj moćni vajar, vreme / Margerit Jursenar ; s francuskog preveo Bojan Pomorišac
Jedinstveni naslov ǂLe ǂtemps, ce grand sculpteur. srpski jezik
Vrsta građe esej
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 2014
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Službeni glasnik, 2014 (Beograd : Glasnik)
Fizički opis 172 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Pomorišac, Bojan
Zbirka ǂBiblioteka ǂUmetnost i kultura. ǂKolekcija ǂProplanci eseja
978-86-519-1352-8 (broš.)
Napomene Prevod dela: Le temps, ce grand sculpteur / Marguerite Yourcenar
Tiraž 700
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografska beleška: str. 171-172.
UDK 821.133.1-4


Eseji Margaret Jursenar, sabrani u jednoj od njenih poslednjih knjiga, parabola su života i stvaranja ispunjenih željom da se bivstvovanju podari trajna vrednost i značenje. Svoje enciklopedijsko znanje književnica je utkala u intimna promišljanja oživljavajući svetove Grčke i Rima, Indije i Španije, Japana i Holandije, srednjovekovne Engleske i renesansne Italije. Filozofsko-kritički eseji otkrivaju nam zapanjujuću erudiciju i neverovatnu širinu interesovanja Margaret Jursenar, izrečenu s lakoćom vrhunskog romanopisca. Meditativne poetske slike o misteriji ljudskog života, jezika i prirode, koje odišu smirenošću i mudrošću, otkrivaju čitaocu unutrašnje svetove ove izuzetne spisateljice. „Korenovi zakopani u zemlji, grane koje štite igre veverica i ptičja gnezda i cvrkut, senka data čoveku i životinjama, glava na nebu. Postoji li mudriji, blagotvorniji način postojanja? I odatle nehotičan početak odvratnosti ka prisustvu šumara i mnogo veći užas zbog motorne testere. Da se obori i ubije ono što ne može da pobegne.

SADRŽAJ
O nekim redovima poštovanog Bedea 5
Sikstina 11
Ton i jezik istorijskog romana 19
Taj moćni vajar, vreme 43
O Direrovom snu 49
Plemenitost neuspeha 53
Životinje sa krznom 63
Igre ogledala i varljiva slika 65
O nekim erotskim i mističnim temama Gite-Govinde 79
Praznici prolazeće godine – Komentar o Božiću 91
Dani Uskrsa: Jedna od najlepših priča sveta 93
Vatre solsticija 97
Dani mrtvih 101
Ko zna da li duh životinja ide nadole 107
Zlokobna lakoća umiranja 115
Andaluzija ili Hesperides 117
Opijan, ili hajka 129
Civilizacija u vodootpornim odeljcima 135
Pristupi tantrizmu 137
Napisano u bašti 145
Priznanja
Uspomena na Diotimu: Žana de Vijetinghof 151
Skica za portret Žana Šlumberžea 159
Priznanje Žaku Masui 165
Bibliografska beleška 171

Margerit Jursenar (fr. Marguerite Yourcenar) (8. jun 1903-17. decembar 1987), francuska romansijerka, pripovedačica i esejistkinja, stekla je svetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Rodila se u Briselu, u mešovitoj francusko-belgijskoj porodici. Majka joj je umrla deset dana posle porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baka. Otac ju je još u detinjstvu uputio u grčko-rimsku kulturu, a Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman Aleksis ili sporazum o beznadežnoj borbi objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent i stari svet rezultirao je nizom dela u međuratnom periodu, od kojih su za nas posebno zanimljive Orijentalne priče (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije (Osmeh Kraljevića Marka, Zidanje Skadra i Smrt Kraljevića Marka). Svetsku slavu stekla je romanima Hadrijanovi memoari (1951) i Crna mena (1968). Najveći deo života proživela je u Americi, u koju je otišla početkom Drugog svetskog rata, na poziv univerzitetske profesorke Grejs Frik, da bi njih dve ostale nerazdvojen zauvek. Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju (1980). I druga njena književna dela (Oproštajni udarac, lavirint, Aleksis, Legente vekova, Venac i lira...) zaokružuju njen književni opus velike lepote.
Bila je član Francuske akademije, na poziciji 3, u periodu 1980–1987.

MG123 (N)


Predmet: 78206421
Autor - osoba Jursenar, Margerit, 1903-1987 = Yourcenar, Marguerite, 1903-1987
Naslov Taj moćni vajar, vreme / Margerit Jursenar ; s francuskog preveo Bojan Pomorišac
Jedinstveni naslov ǂLe ǂtemps, ce grand sculpteur. srpski jezik
Vrsta građe esej
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 2014
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Službeni glasnik, 2014 (Beograd : Glasnik)
Fizički opis 172 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Pomorišac, Bojan
Zbirka ǂBiblioteka ǂUmetnost i kultura. ǂKolekcija ǂProplanci eseja
978-86-519-1352-8 (broš.)
Napomene Prevod dela: Le temps, ce grand sculpteur / Marguerite Yourcenar
Tiraž 700
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografska beleška: str. 171-172.
UDK 821.133.1-4


Eseji Margaret Jursenar, sabrani u jednoj od njenih poslednjih knjiga, parabola su života i stvaranja ispunjenih željom da se bivstvovanju podari trajna vrednost i značenje. Svoje enciklopedijsko znanje književnica je utkala u intimna promišljanja oživljavajući svetove Grčke i Rima, Indije i Španije, Japana i Holandije, srednjovekovne Engleske i renesansne Italije. Filozofsko-kritički eseji otkrivaju nam zapanjujuću erudiciju i neverovatnu širinu interesovanja Margaret Jursenar, izrečenu s lakoćom vrhunskog romanopisca. Meditativne poetske slike o misteriji ljudskog života, jezika i prirode, koje odišu smirenošću i mudrošću, otkrivaju čitaocu unutrašnje svetove ove izuzetne spisateljice. „Korenovi zakopani u zemlji, grane koje štite igre veverica i ptičja gnezda i cvrkut, senka data čoveku i životinjama, glava na nebu. Postoji li mudriji, blagotvorniji način postojanja? I odatle nehotičan početak odvratnosti ka prisustvu šumara i mnogo veći užas zbog motorne testere. Da se obori i ubije ono što ne može da pobegne.

SADRŽAJ
O nekim redovima poštovanog Bedea 5
Sikstina 11
Ton i jezik istorijskog romana 19
Taj moćni vajar, vreme 43
O Direrovom snu 49
Plemenitost neuspeha 53
Životinje sa krznom 63
Igre ogledala i varljiva slika 65
O nekim erotskim i mističnim temama Gite-Govinde 79
Praznici prolazeće godine – Komentar o Božiću 91
Dani Uskrsa: Jedna od najlepših priča sveta 93
Vatre solsticija 97
Dani mrtvih 101
Ko zna da li duh životinja ide nadole 107
Zlokobna lakoća umiranja 115
Andaluzija ili Hesperides 117
Opijan, ili hajka 129
Civilizacija u vodootpornim odeljcima 135
Pristupi tantrizmu 137
Napisano u bašti 145
Priznanja
Uspomena na Diotimu: Žana de Vijetinghof 151
Skica za portret Žana Šlumberžea 159
Priznanje Žaku Masui 165
Bibliografska beleška 171

Margerit Jursenar (fr. Marguerite Yourcenar) (8. jun 1903-17. decembar 1987), francuska romansijerka, pripovedačica i esejistkinja, stekla je svetsku slavu svojim istorijskim i metafizičkim romanima, u kojima dominiraju likovi iz daleke prošlosti. Rodila se u Briselu, u mešovitoj francusko-belgijskoj porodici. Majka joj je umrla deset dana posle porođaja, te se o njenom vaspitanju brinula baka. Otac ju je još u detinjstvu uputio u grčko-rimsku kulturu, a Margerit je počela da piše već u ranoj mladosti. Prvi roman Aleksis ili sporazum o beznadežnoj borbi objavila je 1929. Njeno interesovanje za orijent i stari svet rezultirao je nizom dela u međuratnom periodu, od kojih su za nas posebno zanimljive Orijentalne priče (1938), sa tri teme iz srpske epske tradicije (Osmeh Kraljevića Marka, Zidanje Skadra i Smrt Kraljevića Marka). Svetsku slavu stekla je romanima Hadrijanovi memoari (1951) i Crna mena (1968). Najveći deo života proživela je u Americi, u koju je otišla početkom Drugog svetskog rata, na poziv univerzitetske profesorke Grejs Frik, da bi njih dve ostale nerazdvojen zauvek. Margerit Jursenar je prva žena koja je izabrana u Francusku akademiju (1980). I druga njena književna dela (Oproštajni udarac, lavirint, Aleksis, Legente vekova, Venac i lira...) zaokružuju njen književni opus velike lepote.
Bila je član Francuske akademije, na poziciji 3, u periodu 1980–1987.

MG123 (N)
78206421 Margerit Jursenar - TAJ MOĆNI VAJAR VREME (eseji)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.